Što znači ulazak Finske i Švedske u NATO? Politički stručnjak donosi sedam ključnih posljedica: 'Ovo će za zemlje poput Hrvatske biti veliki izazov'

"Prije svega, jasno je da NATO ostaje ključna sigurnosna organizacija u Europi. Europska unija i njezine ideje o strateškoj autonomiji ne funkcioniraju. Cjelokupna vojna pomoć Ukrajini ide preko NATO-a. Tu glavnu inicijativu imaju SAD i Velika Britanija, Europska unija to tek prati. Strateški kompas EU-a koji je toliko bio hvaljen već je zaostao za događajima. Obrana Europe bez SAD-a još uvijek nije moguća", navodi Barić.

Druga važna činjenica je da su Švedska i Finska promijenile stav o svojoj neutralnosti jer u budućnosti ne žele same biti izložene prijetnji bez vanjske pomoći. Do 24. veljače ni među građanima ni među političkim elitama to uopće nije bila opcija.

"Finska i Švedska očito su šokirane ovim što se dogodilo u Ukrajini i odlučile su napraviti zaokret za 180 stupnjeva. To je za Rusiju strahovito nepovoljna vijest jer sada dobiva još 1300 kilometara izravne granice s NATO savezom. Tu dolazimo do treće važne činjenice. Vojni objekti na poluotoku Koli bit će posebno izloženi jer će do granice s NATO-om sada biti samo 200 kilometara. Tu je baza sjevernomorske flote, vojne zračne luke, dio sustava za rano upozoravanje za nuklearni napad", ističe ovaj stručnjak. Četvrto, ruskom invazijom na Ukrajinu završavaju rasprave o budućnosti Sjevernoatlantskog saveza, koje traju posljednjih 30 godina.

"NATO se ponovno čvrsto usmjerava prema kolektivnoj obrani, odvraćanju Rusije, s mogućnošću aktivnijeg angažiranja oko Kine, gdje će se geopolitički sukob nastaviti. Ako Kina na području Zapadne Afrike otvori svoju prvu pomorsku i zračnu bazu, što planira, to će biti novi značajan element", pojašnjava Barić za Slobodnu Dalmaciju.

Kao peto, on ističe da će Finska i Švedska značajno pridonijeti NATO-u s obzirom na to da je riječ o demokratskim, ekonomski snažnim državama koje imaju jake vojne organizacije.

"NATO će sada ozbiljno morati razmisliti o stvarnom razvijanju vojnih sposobnosti, pa i o stvarnoj primjeni odredbe o dva posto ulaganja. Nema više 'free ridinga', što će za zemlje poput Hrvatske biti veliki izazov", upozorava Barić.

Kao šesto, on naglašava da je ovo veliki strateški poraz Rusije.

"Ruski predsjednik Vladimir Putin htio je oslabiti NATO i to mu se obilo o glavu. Čak i da pobijedi u Ukrajini, što mislim da neće, on je tu gubitnik", smatra.

Uz to, sedma važna činjenica jest jačanje kohezije NATO saveza.

"To Hrvatska neće spriječiti, a i Erdogan će dobro razmisliti želi li dodatno pogoršati svoj položaj. Rusija nije ni saveznica ni prijateljska zemlja Turskoj. Ove dvije države imaju povijesno loše odnose, i to rat i NATO ulaznica za Finsku i Švedsku neće promijeniti", poručuje Barić.

Znači li to da će ulaskom ovih dviju zemalja u NATO svijet postati sigurnije mjesto ili smo korak bliže nekom novom globalnom sukobu?

"Nakon katastrofalne izvedbe ruske vojske u Ukrajini jasno je da do toga sukoba neće doći. Posljednje vijesti govore da su Ukrajinci razbili ruske pokušaje desanta na rijeci Sjeverni Donjeck. Tu se pokazao značaj dalekometnog topništva, posebno američkih haubica M177, kao i radara za motrenje bojišta. Jednostavno, Rusija nije spremna za sukob", uvjeren je Barić. Što, međutim, ako unatoč tome nastavi prijetiti nuklearnim oružjem?

"Onda se može dogoditi da SAD ponovno razmjesti projektile srednjeg dometa, ovaj put ne na zapadnom dijelu kontinenta, nego u Poljskoj, možda i u Rumunjskoj. Poljaci će odmah pristati. A vrijeme leta čak i klasičnog balističkog projektila od Poljske do Moskve je manje od minute", zaključuje Barić.