Štern: Ukrajina je u sličnoj poziciji kao Hrvatska '91., svi daju podršku, ali nitko nije spreman poduzeti akciju

"Mjere protiv ruskih oligarha, vjerojatno su bile s namjerom da se oni okrenu protiv Putina i zaštite svoj novac, ali taj Putinov režim je toliko jak i duboko umrežen, tako da je to sve već vjerojatno uzeto u obzir."

Štern smatra da su sankcije Rusiji preslabe. Čim se krene sa selektivnim sankcijama, rekao je, to ne vodi nikuda.

"Neke države, prvenstveno jače, vode brigu o svojim bankama i njihovim interesima. Činjenica da neke od najvećih banaka nisu stavljene pod sankcije govori o tome da oni vode računa o šteti koja bi se mogla prouzročiti američkom bankarstvu. Svjetsko bankarstvo počiva na američkom bankarstvu. Akcija koja bi bila najjača, ukidanje mogućnosti trgovanja preko SWIFTA, nije napravljena. To pokazuje laki pristup sankcija", rekao je Štern dodajući da su sankcije dugoročni instrument koji donosi malo koristi.

Poručio je da je Rusija žilava zemlja koja sa svojim potencijalom i resursima, unatoč sankcijama, može raditi što hoće.

"75 godina su bili pod komunizmom, pod uvjetima koje nitko ne bi izdržao, trpjeli su, živjeli su svoj život niskim standardom i nisu se bunili do dolaska Gorbačova."

Ukrajina u sličnoj situaciji kao Hrvatska '91.

Štern je još jednom istaknuo da bi isključivanje Rusije iz sustava SWIFT bila najteža sankcija, ali je rekao da bi ona imala velike posljedice i prema zapadnim bankama.

"Nas to ne bi pogodilo, mi smo mali partner Rusiji. Uvjeren sam kako se Rusija i vojno pripremala već dugo, oni imaju alate, tipa SWIFT s Kinom ili drugim zemljama...Nažalost, Ukrajina se nalazi u sličnoj poziciji kao što je bila Hrvatska '91. Tu bukti rat, a nikoga ne zanima. Svi daju podršku, ali nitko nije spreman poduzeti akciju koja bi prvenstveno štetila standardu njegovih ljudi."

Upozorio je da su Ukrajinci već dugo prepušteni sebi.

"Oni su se prepustili sebi. Na izborima su se već 30 godina klatili između proruske i antiruske vlade, bilo je demonstracija i revolucije, bila je nestabilna država koja je omogućila onima koji su zainteresirani da utječu na nju. Bojim se da će Europa biti sljedeća."

Kako će se invazija na Ukrajinu odraziti na energetsku krizu?

Ruska invazija na Ukrajinu dodatno je zakomplicirala energetsku krizu. Cijene nafte i plina su porasle.

"Ovo što se sad događa, ako se produži, utjecat će definitivno na Hrvatsku. Vidim naznake da bi moglo doći do nekakvih razgovora, dobro je da se to čuje. Nadomjestiti rusku naftu i plin u Europi je nemoguće. Doći će do nestašice u kojoj će se svaka država brinuti za sebe kao što je bilo s početkom pandemije. Mi smo tu bolje pozicionirani od drugih europskih država, imamo svoj LNG terminal i možemo dobiti svoj plin ukoliko će ga biti i ukoliko ćemo moći platiti cijenu. Imamo nešto nafte koja se nažalost ne prerađuje u državi."

LNG se dokazao kao dobar projekt

Ukoliko će biti LNG-a, kazao je Štern, Hrvatska s domaćom proizvodnjom može pokriti 70 posto svojih potreba.

"LNG je dobar projekt koji se sada dokazao. Ne možemo ubrzati istraživanja i proizvodnju ostalih zaliha nafte i plina, ali to nam treba biti lekcija za buduće situacije, da moramo uvijek biti spremni, a ne misliti da će se to nekome drugome dogoditi. Cijela ekonomska politika treba biti usmjerena prema tome da budemo samodostatni u takvim situacijama i da vodimo računa prvenstveno o Hrvatskoj", rekao je.

Štern smatra da bi jedna od osnovnih briga Vlade trebalo biti da se potvrdi spremnost rafinerije Rijeka da prerađuje naftu s čim bi se moglo pokriti osnovne potrebe države.

"Hoće li benzin ili dizel koštati 12, 13 ili 14 kuna, u ovoj situaciji nitko ne može reći. Ne vjerujem da će Vlada moći opet zajamčiti neku cijenu, one izlaze iz kontrole. Nadam se da postoji neki plan olakšavanja situacije u kojoj smo se našli", rekao je.