'MI SMO NAJBOLJI'
Srbija se pohvalila da je bolja od Hrvatske: 'Dio objašnjenja leži u jednom fenomenu'
Srbija je u drugom kvartalu 2024. bila u samom europskom vrhu po rastu prosječnih plaća, promatrano međugodišnje, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Plaće su u Srbiji porasle za 14,3 posto, za razliku od Europske unije, gdje su plaće porasle za 5,1 posto, dok su u drugom tromjesečju ove godine u eurozoni osobna primanja porasla za 4,5 posto na godišnjoj razini, usporavajući u odnosu na isto razdoblje prošle godine. rast od 5,2 posto u prvom kvartalu ove godine, pokazali su najnoviji podaci Eurostata. Ipak, ekonomist Ivan Nikolić s Instituta društvenih znanosti podsjetio je da je još brži rast plaća od Srbije zabilježilo još nekoliko zemalja, uglavnom zemalja našeg okruženja.
To su Bugarska (15,4 posto) i Rumunjska (15 posto), dok je u Hrvatskoj taj rast iznosio čak 17,6 posto. "No, ako, primjerice, promatramo kumulativni rast plaća, u odnosu na prosjek od 2020. do drugog kvartala ove godine, rezultati su sljedeći: u Srbiji su plaće porasle za 61,6 posto, dok je jedino u Mađarskoj zabilježen rast plaća veći nego u Srbiji, 62,2 posto. Dakle, mi i Mađari smo najbolji po rastu plaća", istaknuo je Nikolić, dodajući da su na toj listi i Bugari s rastom plaća od 61,5 posto, slijede Rumunji – 55,4 posto, dok su Hrvati tu nešto slabiji.
"Dio objašnjenja leži u fenomenu produktivnosti koji, u biti, zadnje dvije godine zaostaje u Europi, posebice u regiji gdje plaće rastu puno brže od BDP-a, a pogotovo, ako se gleda plaća u industriji, u odnosu na rast fizičkog obujma proizvodnje. Ipak, Srbija je među zemljama koje bilježe relativno visok međugodišnji gospodarski rast (u prvih sedam mjeseci ove godine 4,2 posto), a zemlje poput Rumunjske i Bugarske ove godine više nemaju gospodarski rast, ali imaju takav visok rast plaća", objasnio je.
FOTO: Pixabay
Takvu dinamiku rasta plaća teško je održati
"To samo ukazuje na to da vlade tih zemalja nastoje nadoknaditi negativne posljedice izazvane globalnom inflacijom, posebice u posljednjih godinu dana, unatoč stagnaciji gospodarstva. Na neki način povećanjem plaća pokušava se standard vratiti na prijašnju razinu", objasnio je ekonomist. Priznao je i da je takvu dinamiku rasta plaća teško održati, jer to narušava produktivnost, a u konačnici i konkurentnost tih zemalja.
"Samim time su sve manje konkurentni, jer im je cijena rada puno veća od same proizvodnje, odnosno rasta BDP-a, a to je dugoročno neodrživo. Srbija je u nešto drugačijoj situaciji, jer je kao država odgovornija i umjerenija", dodao je ekonomist."Kod nas rast BDP-a postoji, pogotovo ako gledamo industriju u ovoj godini, tako da smo značajno iznad ovih zemalja", kazao je Nikolić.
Ukazao na veliku nepravdu u hrvatskoj firmi: 'Radnici imaju plaću oko 1000 eura, a pazite direktore'
"Sve te susjedne zemlje, poput Rumunjske ili Bugarske, dijele sudbinu njemačkog gospodarstva, čija industrija u prosjeku pada između pet i šest posto na godišnjoj razini", dodao je. "Za razliku od Srbije, u Europi je sada opći trend rasta plaća i stagnacije proizvodnje, ali ako bismo tražili jedno objašnjenje koje bi najbolje odražavalo zašto se to događa, definitivno je sve posljedica tamošnje političke destabilizacije", istaknuo je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.