Srbija novčano nagrađuje građane koji se cijepe protiv Covida-19, evo o kojem je iznosu riječ

U Srbiji je u tijeku prijavljivanje za državni paket pomoći od 30+30 eura u svibnju, nakon što je država prošle godine svim punoljetnim građanima već isplatila po 100 eura kao financijsku potporu u vrijeme koronakrize.

Svi građani Srbije koji prime makar i prvu dozu cijepiva do 31. svibnja, imat će pravo na financijsku pomoć države u iznosu od 3000 dinara, rok za prijavu bit 15. lipnja, a pravo da se prijave imaju svi građani stariji od 16 godina, objasnila je u priopćenju Vlada.

Tu odluku je ranije danas, u programu provladine komercijalne TV Pink, najavio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, najavljujući isplatu umirovljenicima, korisnicima socijalne skrbi, nezaposlenima te osuđenicima u kazneno-popravnim ustanovama.

Vlada je priopćila kako "na inicijativu predsjednika" priprema odluku o financijskoj potporu cijepljenim građanima, a prijedlog tog rješenja i proceduru prijavljivanja sačinit će ministarstva financija i zdravstva.

Za ostvarivanje prava na financijsku pomoć, kako se navodi, nije bitno koje su od ponuđena četiri cjepiva primili - Sinopharm, Pfizer/BioNTec, Sputnjik V ili Astra Zeneka.

Vlada je ponovila poziv građanima da se cijepe protiv covida, a gradska uprava srbijanske prijestolnice najavila je da će dodatni punkt za cijepljenje biti otvoren i u jednom trgovinskom centru u Beogradu.

Istodobno, ekonomski stručnjaci upozoravaju da je "linearno i neselektivno davanje pomoći u vrijeme pandemije upitan potez koji se s ekonomskog gledišta ne može opravdati", te da će najavljenu pomoć "jednog dana svi vraćati kao dug".

"Ta linearna davanja teško se mogu pravdati s ekonomskog gledišta i ona će izazvati novo zaduživanje zemlje", rekao je u srijedu profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić, ocijenivši da je Srbija još prošle godine krenula na put podizanja javnog duga u odnosu na BDP, a da se to ovim paketom nastavlja.

Šoškić drži izvjesnim da će "do kraja godine razina javnog duga prema BDP-u prijeći 60 posto", ukazujući da je to "razina koju su i razvijene zemlje stavile sebi kao limit". "Zemlje poput Srbije bi trebale biti na nižoj razini javnog duga", sugerirao je Šoškić, istaknuvši da "nema besplatnog ručka".

"Ako smo se zadužili – nema spora, doći će dan kada ćemo to morati da vratimo",  rekao je on.

Srbijanski predsjednik, međutim, uvjerava javnost da će Srbija zadržati stopu javnog duga ispod 60 posto BDP-a. Ne postoji ni jedna zemlja kojom je manjom brzinom rastao javni dug nego što je Srbija. Mi vodimo računa da podižemo stopu rasta, a da pritom ne povećavamo javni dug, rekao je Vučić za TV Pink, naglašavajući kako to govori da bi pokazao da "srpskom gospodarstvu ide dobro".