Srbi na referendumu odlučivali o ustavnim promjenama, evo kakvi su rezultati

U Beogradu je izmjene Ustava podržalo 44,36 posto građana, a protiv je bilo 54,8 posto, pokazuju preliminarni službeni podaci Republičkog izbornog povjerenstva na temelju obrađenih 99,67 posto glasačkih mjesta, na kojima se o ustavnim promjenama izjasnilo 432.920 građana. Izlaznost na referendumu bila je manja od očekivane - oko 30 posto, i znatno manja od izlaznosti na izborima u lipnju prošle godine kada je na birališta izišlo više od 44 posto.

Visoki europski dužnosnici u prvim su reakcijama na Twitteru ocijenili da je Srbija učinila korak naprijed na svom europskom putu.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik ukazao je na važnost podrške građana Srbije ustavnim promjenama i istaknuo kako je bit referenduma bila u važnim reformama vladavine prava.Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelly pozdravio je izglasavanje ustavnih reformi, ocijenivši kako to predstavlja "važan korak i posvećenost europskom putu".

Građani su u nedjelju s "da" ili "ne" odgovarali na pitanje: „Jeste li za potvrđivanje Akta o promjeni Ustava Republike Srbije“, a uvjet za uspjeh referenduma nije bila obveza da na glasanje iziđe više od 50 posto upisanih s pravom glasa.

Promjene Ustava trebale bi ojačati neovisnost i učinkovitost sudske vlasti, a međunarodna zajednica i Bruxelles ga vide kao "ključni korak" u eurointegracijskom procesu.

U nedjelju navečer, dva sata po zatvaranju glasačkih mjesta,  referendum je uspjelim proglasio srbijanski predsjednik i vođa vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić ustvrdivši da je, na 97 posto obrađenih listića, 60,48 posto građana glasalo za izmjene.

Vučić je to učinio u sjedištu svoje stranke i prije nego su prve preliminarne službene rezultate priopćili iz Republičkog izbornog povjerenstva, zbog čega se u ponedjeljak našao na meti oporbe i nevladinog sektora koji ukazuju na sukob interesa.

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je danas da Agencija za sprječavanje korupcije utvrdi je li predsjednik Republike, priopćavajući rezultate referenduma prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, u dijelu koji sukob interesa definira kao situaciju "u kojoj javni dužnosnik ima privatni interes koji utječe, može utjecati ili izgleda kao da utječe na obavljanje javne dužnosti" i dužan je privatni interes podrediti javnom interesu.

Stranke na vlasti i najviši državni dužnosnici - od predsjednika i premijerke do ministara - pozivali su građane da potvrde Akt o ustavnim promjenama, poručivši da će se time nastaviti reforma pravosuđa, sukladna standardima EU i postići "bolje ocjene i napretka Srbije u procesu eurointegracija".

Stručna i politička javnost imale su pak različita viđenja u pogledu svrhe i cilja referenduma.

Iz oporbenog korpusa uoči glasanja su, bez ujednačenih i usuglašenih pogleda, građanima upućivani pozivi da ili bojkotiraju referendum ili odbiju prijedlog koji bi, po ocjeni izvanparlamentarne oporbe, zapravo pojačao utjecaj politike na pravosuđe zbog predloženog načina izbora Visokog sudskog vijeća. Oporba tvrdi da predložene promjene Ustava ne jamče potpuno oslobađanje od utjecaja politike na pravosuđe.  

Vučić je u nedjelju na tiskovnoj konferenciji u sjedištu SNS rekao da je 39,52 posto izašlih birača glasalo "ne", podaci RIK-a od ponedjeljka govore slično - o 39,24 posto glasova protiv.

Komentirajući u nedjelju navečer izlaznost i odnos glasova u Beogradu za promjene Ustava (oko 46 posto) i protiv promjena (54 posto), Vučić je, kao vođa naprednjaka izjavio kako bi "sutra potpisao" da SNS u Beogradu dobije 46 posto.

Govoreći o 54 posto glasova protiv u glavnom gradu Vučić je, aludirajući na heterogenu i razjedinjenu oporbu, stranke, saveze i pokrete koji će se na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u travnju suprotstaviti vladajućoj koaliciji predvođenoj Vučićevim SNS-om, izjavio da vjeruje "da to neće biti ni blizu ovakvih rezultata".

Stajališta oporbe i Vučićevih oponenata su, suprotno njegovim ocjenama, kako je referendum "pokazao potencijal za promjene".