Sprema se veliki kaos na granici Hrvatske i Srbije: Evo što ih čeka jednom kad dođu tamo

To znači da će za državljane 60 zemlja, među kojima su i hrvatski susjedi, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, ali i Amerika i Velika Britanija, biti dodatna birokracija. Prva stvar mijena se već 10. listopada 2024. kada počine primjena Sistema ulaska i izlaska (ESS) na granici Hrvatske sa susjedima koji nisu članovi EU-a. U pitanju je automatizirani informacijski-tehnološki sustav za registriranje prelaska vanjske granice svih zemalja EU-a, osim Cipra, Irske, Švicarske, Norveške i Lihtenštajna. Odnosi se na putnike koji planiraju kraći boravak, a najduže 90 dana u pola godine. Međutim, postavlja se pitanje što to podrazumijeva? 

Tako BBC pojašnjava kako će takvi putnici prvi put kad stignu na granicu EU-a morati dati svoje osobne podatke Tako će se registrirati: ime i prezime putnika, tip putovnice, datum i mjesto ulaska i izlaska iz države članice EU-a. Granična policija, također, će uzeti i biometrijske podatke putnika kao što su otisak prstiju i fotografija putnika, dok će se sve te informacije čuvati u digitalnom folderu putnika.  Međutim, sam proces moguće je i ubrzati tako da se sami putnici prijave podatke ranije. Prvi način je da to učine na graničnom prijelazu putem samoposlužnom sustavu za to.

Druga opcija, koju će vjerojatno koristiti većina putnika za ulazak u Hrvatsku i EU, je mobilna aplikacija. Međutim, već pri sljedećem putovanju putnici neće morati prolaziti isto, već će granična policija samo provjeriti otiske prstiju ili fotografiju putnika.  EU ističe kako su nova pravila stvar evidentiranja ulaska i izlaska, a ne provjera građana izvan Unije. Novi sustav tako će: modernizirati upravljanje granicom EU-a, pomoći u pronalasku onih koji su prekoračili dopušteni boravak u Uniji, omogućiti bolju borbu protiv onih koji koriste lažne identitete, pojačati sigurnost unutar EU-a, omogućiti dijeljene informacija među 27 zemalja članica u realnom vremenu.  

FOTO: Screenshot/ETIAS

'Dozvola' za ulazak

Druga promjena će biti uvedena u prvoj polovini 2025. u vidu Europskog sustava za informiranje i autorizaciju (ETIAS). Putnici će kroz ovaj sistem morati zatražiti "dozvolu" za ulazak u zemlje Europske unije, osim Irske, kao i u Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Najava novog pravila izazvala je mnoge komentare i zabrinutost, prvenstveno u Srbiji. Međutim, građanima država koje nisu članice EU neće trebati viza za ulazak u Uniju. Naime, moći će podnijeti zahtjev putem interneta ili mobilne aplikacije.  Iz EU-a ističu da je za popunjavanje istog potrebno svega 10 minuta.

 Putnici će unositi: osobne podatke, podatke o putnom dokumentu, informacije o obrazovanju i zanimanju, detalje o planiranom putu u zemlje EU-a, zabilježena kaznena djela, ranija putovanja u ratne zone te jesu li protjerani s teritorija bilo koje zemlje na svijetu.  Iz EU-a tvrde da će više od 95 zahtjeva biti odobreno u roku od nekoliko minuta, dok će u drugim slučajevima biti potrebno najviše 72 sata, a odobrenu potvrdu putnici će primiti na prijavljenu e-mail adresu.  Međutim, za one putnike za koje će se zatražiti dodatni dokumenti proces će trajati do 14 dana, odnosno 30 ako budu pozvani na dodatni razgovor. U izvanrednim okolnostima zahtjevi mogu biti odbijeni ili trajati do četiri tjedna.

Europska unija donijela odluku koja je itekako bitna za Hrvatsku: Tiče se Schengena

Zato iz EU-a savjetuju svim građanima država koje nisu članice EU-a da zahtjev podnesu na vrijeme te da ne kupuju karte i rezerviraju smještaj dok ne dobe potvrdu odobrenja ulaska u EU.  Međutim, ETIAS nije potreban putnicima koji samo presjedaju na nekim od aerodroma u gradovima EU-a, ali pod uvjetom da ne napuštaju objekt aerodroma. Sama dozvola ulaska trajat će tri godine te će u tom vremenu putnik neograničeno puta moći posjetiti države u sustavu ETIAS-a, bez prethodnog najavljivanja. ETIAS će koštati sedam eura, ali neće se naplaćivati maloljetnicima i starijima od 70 godina.  EU ovim promjenama pokušava pojačati kontrolu svojih granica zbog migrantske krize i povećanog rizika od terorizma, ali i sprečavanje međunarodnog kriminala.