Slučaj Libanon se nažalost ponavlja: Sjećate li se 23. listopada 1983.?

Veleposlanstva SAD-a diljem Bliskog istoka našla su se pod opsadom u vrijeme dolaska američkog predsjednika Joea Bidena u posjet Izraelu, a napetosti diljem svijeta rasplamsale su se nakon razornog napada na bolnicu u Gazi u kojem je poginulo više od 500 nevinih ljudi.

Zapaljene ambasade

U Bejrutu je evakuirano osoblje veleposlanstva nakon što su gnjevni prosvjedi prerasli u nerede. Gomila je u utorak zapalila veleposlanstvo, a prosvjedi su se nastavili i u srijedu.

Tako se trenutna stanja i rastuća mržnja i radikalizacija mogu usporediti s događajem iz listopada 1983. godine, također u Bejrutu.

23. listopada 1983. godine izvedeno je više terorističkih napada na vojne položaje američkih i francuskih snaga u Bejrutu prilikom čega je poginulo više od 300 vojnika. 

Poginulo više stotina vojnika

Samoubilački napadi su se dogodili u razmaku od svega nekoliko minuta. Odgovornost za iste preuzela je militantna organizacija Islamski džihad. Islamski džihad u Libanonu izveo je više napada, otmica, ubojstava te drugih akcija s ciljem protjerivanja američkih snaga iz Libanona. Te iste 1983. godine izveli su i veliki samoubilački bombaški napad na američku ambasadu u Bejrutu pri čemu je ubijeno 17 američkih državljana.

‼️ 🇱🇧🇺🇸 Lebanese protesters try to break into the USA Embassy in Beirut and set it on fire pic.twitter.com/GXAafl4rM3

— What the media hides. (@narrative_hole) October 17, 2023

Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) bila je ključna palestinska grupa koja se suprotstavljala izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija. Od 1969. do 2004. godine, PLO je bio pod vodstvom palestinskog lidera Yassera Arafata, a nakon njegove smrti, današnji palestinski predsjednik Mahmoud Abbas preuzeo je vodstvo. U početku 1980-ih godina, PLO je pronašao utočište u južnom Libanonu i odande organizirao gerilske napade protiv izraelskih snaga. Izrael je kao odgovor na ove aktivnosti odlučio pokrenuti invaziju na Libanon, poznatu kao "Prvi libanonski rat", u lipnju 1982. godine.

Pitanje Libanona

PLO je tada dobivala podršku sirijske vojske, dok su Izraelci imali saveznike unutar Libanona, kršćane Maronite, te su također primali direktnu pomoć od SAD-a, kako politički, financijski, obavještajno, tako i u vojnoj opremi. U tom kontekstu, formalni predsjednik Libanona bio je Maronit po imenu Bachir Gemayel, koji je imao podršku SAD-a i Izraela.

Ova podrška izazvala je duboku podijeljenost između kršćana, posebno Maronita, i drugih grupacija u Libanonu, uključujući muslimane i Druze. Također, prisustvo desničarske kršćanske paravojne organizacije Falange dodatno je raspirivalo napetosti.

Ovo je potpuno eskaliralo: Izrael napadnut i iz druge zemlje, odmah su uzvratili

Falange su izvršili niz napada na civile muslimanske i Druze u Libanonu, uključujući masakr u PLO izbjegličkim kampovima Sabra i Shatila 1982. godine. Ovaj stravični događaj trajao je od 16. do 18. rujna 1982., tijekom kojeg su Falange upali u izbjeglički kamp dok je izraelska vojska, njihov saveznik, nadzirala situaciju. Pokolj je rezultirao stotinama smrtnih slučajeva, s brojem žrtava koji se kretao od 460 do 3,500 ljudi.