Slovenija i Srbija odnose dodatno jačanju trgovinom i investicijama

Odnosi Slovenije i Srbije su odlični, a postoji mogućnost dodatnog jačanja gospodarske suradnje i podizanja razine investicija, ocijenili su u utorak na zajedničkoj konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja slovenski premijer Miro Cerar i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

Odnosi Slovenije i Srbije su odlični, a postoji mogućnost dodatnog jačanja gospodarske suradnje i podizanja razine investicija, ocijenili su u utorak na zajedničkoj konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja slovenski premijer Miro Cerar i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

Vučić boravi u svom prvom službenom posjetu Sloveniji tijekom kojega je održana i zajednička sjednica dviju vlada. Na sjednici se, osim o gospodarskoj suradnji, govorilo o ukrajinskoj krizi, slovenskoj potpori ulasku Srbije u EU, sukcesiji bivše SFRJ i reformskim naporima obiju vlada, potvrdili su Vučić i Cerar novinarima nakon potpisivanja dvaju sporazuma, jednog o suradnji na području obrazovanja i drugog o međusobnoj pomoći u slučaju prirodnih nesreća.

"Naši su odnosi odlični i postoji još mnogo prostora za jačanje suradnje na gospodarskom, političkom i drugim područjima", kazao je Cerar, dodavši da se neka manja otvorena pitanja rješavaju u konstruktivnom duhu te da prijateljstvo ne postoji samo između slovenskih i srbijanskih institucija, nego i između dva naroda, koje se već iskazalo u međusobnoj pomoći prilikom prirodnih katastrofa zadnjih godina.

Slovenski je premijer rekao da cijeni i poštuje Vučića, čija je politika reformska te usmjerena prema budućnosti i fiskalnoj stabilizaciji, kao što se za izlazak iz krize i konsolidaciju zalaže i slovenska vlada, dok je njegov srbijanski kolega istaknuo da njegova vlada ide teškim reformskim putem i uči od Slovenije o tome kako je važna financijska odgovornost te se zato nada da bi Srbija za dvije godine mogla doći do rasta BDP-a od 2,5 posto, koji sada bilježi Slovenija.

"Vrlo smo zahvalni Sloveniji i zbog njene potpore na našem europskom putu", kazao je Vučić, dodavši da je Slovenija u tom pogledu jedna od zemalja u EU koje Srbiju najviše podupiru te da se radi o zemlji u okruženju koju Srbija smatra jednom od najvažnijih.

Vučić je rekao da je u njegovim razgovorima s Cerarom i na sastanku dviju vlada bilo najviše riječi o gospodarskoj suradnji, međusobnim investicijama i mogućnostima suradnje na trećim tržištima te procesima privatizacije u obje zemlje.

U Srbiju je do sada pristiglo stranih investicija u visini 22 milijarde eura, od čega jedna milijarda otpada na ulaganja slovenskih tvrtki, ali bi se investicije na obje strane mogle povećati, kazao je Vučić dodavši da Srbija u tom pogledu od Slovenije mnogo očekuje. Po njegovim riječima, slovenski investitori su, u sklopu sadašnjeg procesa privatizacije u Srbiji, pokazali interes za kupovinu toplica i za ulaganja u strojarstvo, razgovara se o suradnji na području namjenske industrije, a počelo se razgovarati i o mogućnosti angažiranja slovenskih poduzeća u projektu Beograd na vodi, koji će se raditi s arapskim kapitalom, te u gradnju pruge Beograd-Budimpešta u koju investiraju Kinezi.

"Spremni smo na dobru i blisku suradnju sa slovenskim gospodarstvom i slovenskom vladom", kazao je Vučić, dodavši da u velikim projektima u Srbiji, koji će se oslanjati na srbijansku građevinsku operativu, ima prostora i za slovenska poduzeća koja često imaju neka znanja kojima srpske tvrtke ne raspolažu.

Slovenski premijer je istaknuo da je Slovenija daje punu potporu Srbiji na njenom putu u EU te je istaknuo zainteresiranost Slovenije za suradnju sa Srbijom na trećim tržištima, na kojima ona ima olakšan izvoz zbog režima slobodne trgovine, a Vučić je dodao da se radi o tržištu od milijardu potrošača na kojima iz Srbije nema administrativnih trgovačkih barijera.

Odgovarajući na pitanja novinara, Cerar je potvrdio da se govorilo i o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, pri čemu je Slovenija zainteresirana za pristanak Srbije da se o problemu devizne štednje i jamstava nekadašnje Jugoslavenske narodne banke (NBJ) pregovara preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

Kriza u Ukrajini

Što se tiče pravorijeka Europskog suda za ljudska prava, koji je Sloveniji naložio povratak štednje štedišama Ljubljanske banke, Cerar je rekao da će Slovenija presudu poštovati, ali da zadržava pravo pokrenuti pravne postupke vezane za potraživanja te banke u drugim bivšim republikama.

Vučić i Cerar potvrdili su da je u razgovorima bilo riječi i o stanju u Ukrajini, s obzirom da je Slovenija članica Europske unije, a Srbija uključena u mirovni proces kao predsjedateljica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Srbijanski premijer je odgovorio i na pitanje slovenskih novinara kako gleda na izvješća o tome da se u Ukrajini kao dobrovoljci bore Hrvati i Srbi, ali na suprotnim stranama. Kazao je da je riječ o minorno pitanje koje je dobilo preveliku medijsku pozornost i da to za Srbiju nije nikakav problem.

U Ukrajini je bio jedan broj srpskih dobrovoljaca koji su se borili "na obje strane", ali su se mogli pobrojati na prste jedne ruke, rekao je Vučić, dodavši da je to pitanje riješeno nedavno usvojenim zakonom koji se odnosi na eventualno sudjelovanje građana Srbije u stranim formacijama, te da je problem zapravo zanemariv. Po tom zakonu sudjelovanje u stranim formacijama je djelo za koje se predviđa kazna od jedne do deset godina zatvora. Po podacima na koje su se prilikom donošenja zakona pozvali u srbijanskom parlamentu "nekoliko desetaka" građana Srbije sudjeluje u ratnim sukobima u svijetu te je ocijenjeno da nije riječ o zabrinjavajućem broju.

. Na sjednici se, osim o gospodarskoj suradnji, govorilo o ukrajinskoj krizi, slovenskoj potpori ulasku Srbije u EU, sukcesiji bivše SFRJ i reformskim naporima obiju vlada, potvrdili su Vučić i Cerar novinarima nakon potpisivanja dvaju sporazuma, jednog o suradnji na području obrazovanja i drugog o međusobnoj pomoći u slučaju prirodnih nesreća.

"Naši su odnosi odlični i postoji još mnogo prostora za jačanje suradnje na gospodarskom, političkom i drugim područjima", kazao je Cerar, dodavši da se neka manja otvorena pitanja rješavaju u konstruktivnom duhu te da prijateljstvo ne postoji samo između slovenskih i srbijanskih institucija, nego i između dva naroda, koje se već iskazalo u međusobnoj pomoći prilikom prirodnih katastrofa zadnjih godina.

Slovenski je premijer rekao da cijeni i poštuje Vučića, čija je politika reformska te usmjerena prema budućnosti i fiskalnoj stabilizaciji, kao što se za izlazak iz krize i konsolidaciju zalaže i slovenska vlada, dok je njegov srbijanski kolega istaknuo da njegova vlada ide teškim reformskim putem i uči od Slovenije o tome kako je važna financijska odgovornost te se zato nada da bi Srbija za dvije godine mogla doći do rasta BDP-a od 2,5 posto, koji sada bilježi Slovenija.

"Vrlo smo zahvalni Sloveniji i zbog njene potpore na našem europskom putu", kazao je Vučić, dodavši da je Slovenija u tom pogledu jedna od zemalja u EU koje Srbiju najviše podupiru te da se radi o zemlji u okruženju koju Srbija smatra jednom od najvažnijih.

Vučić je rekao da je u njegovim razgovorima s Cerarom i na sastanku dviju vlada bilo najviše riječi o gospodarskoj suradnji, međusobnim investicijama i mogućnostima suradnje na trećim tržištima te procesima privatizacije u obje zemlje.

U Srbiju je do sada pristiglo stranih investicija u visini 22 milijarde eura, od čega jedna milijarda otpada na ulaganja slovenskih tvrtki, ali bi se investicije na obje strane mogle povećati, kazao je Vučić dodavši da Srbija u tom pogledu od Slovenije mnogo očekuje. Po njegovim riječima, slovenski investitori su, u sklopu sadašnjeg procesa privatizacije u Srbiji, pokazali interes za kupovinu toplica i za ulaganja u strojarstvo, razgovara se o suradnji na području namjenske industrije, a počelo se razgovarati i o mogućnosti angažiranja slovenskih poduzeća u projektu Beograd na vodi, koji će se raditi s arapskim kapitalom, te u gradnju pruge Beograd-Budimpešta u koju investiraju Kinezi.

"Spremni smo na dobru i blisku suradnju sa slovenskim gospodarstvom i slovenskom vladom", kazao je Vučić, dodavši da u velikim projektima u Srbiji, koji će se oslanjati na srbijansku građevinsku operativu, ima prostora i za slovenska poduzeća koja često imaju neka znanja kojima srpske tvrtke ne raspolažu.

Slovenski premijer je istaknuo da je Slovenija daje punu potporu Srbiji na njenom putu u EU te je istaknuo zainteresiranost Slovenije za suradnju sa Srbijom na trećim tržištima, na kojima ona ima olakšan izvoz zbog režima slobodne trgovine, a Vučić je dodao da se radi o tržištu od milijardu potrošača na kojima iz Srbije nema administrativnih trgovačkih barijera.

Odgovarajući na pitanja novinara, Cerar je potvrdio da se govorilo i o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, pri čemu je Slovenija zainteresirana za pristanak Srbije da se o problemu devizne štednje i jamstava nekadašnje Jugoslavenske narodne banke (NBJ) pregovara preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

Što se tiče pravorijeka Europskog suda za ljudska prava, koji je Sloveniji naložio povratak štednje štedišama Ljubljanske banke, Cerar je rekao da će Slovenija presudu poštovati, ali da zadržava pravo pokrenuti pravne postupke vezane za potraživanja te banke u drugim bivšim republikama.

Vučić i Cerar potvrdili su da je u razgovorima bilo riječi i o stanju u Ukrajini, s obzirom da je Slovenija članica Europske unije, a Srbija uključena u mirovni proces kao predsjedateljica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Srbijanski premijer je odgovorio i na pitanje slovenskih novinara kako gleda na izvješća o tome da se u Ukrajini kao dobrovoljci bore Hrvati i Srbi, ali na suprotnim stranama. Kazao je da je riječ o minorno pitanje koje je dobilo preveliku medijsku pozornost i da to za Srbiju nije nikakav problem.

U Ukrajini je bio jedan broj srpskih dobrovoljaca koji su se borili "na obje strane", ali su se mogli pobrojati na prste jedne ruke, rekao je Vučić, dodavši da je to pitanje riješeno nedavno usvojenim zakonom koji se odnosi na eventualno sudjelovanje građana Srbije u stranim formacijama, te da je problem zapravo zanemariv. Po tom zakonu sudjelovanje u stranim formacijama je djelo za koje se predviđa kazna od jedne do deset godina zatvora. Po podacima na koje su se prilikom donošenja zakona pozvali u srbijanskom parlamentu "nekoliko desetaka" građana Srbije sudjeluje u ratnim sukobima u svijetu te je ocijenjeno da nije riječ o zabrinjavajućem broju.