Slažu se Izetbegović i Dodik: Arbitraža s Hrvatskom tek kao zadnje rješenje

Taj će dom tek 13. rujna odlučivati o zaključcima vezanim za gradnju Pelješkog mosta no i sami početak rasprave o tom pitanju na sjednici održanoj ranije ovog tjedna pokazao je kako u parlamentu kao i drugim tijelima vlasti postoje duboke podjele za i protiv tog projekta pri čemu su najizraženije one među zastupnicima iz bošnjačkih i hrvatskih stranaka.

Hrvatski zastupnici inzistiraju na stajalištu kako gradnja mosta nije sporna i može koristiti i BiH dok bošnjački strahuju kako će taj projekt dovesti u pitanje status BiH kao pomorske države s pravom pristupa otvorenome moru.

Zastupnik Momčilo Novaković, ujedno predsjedatelj Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma parlamenta BiH kazao je kako je u ovom slučaju arbitraža posljednje rješenje no ona će biti nužna ne bude li dogovora. 

"Ključni je dogovor dvije zemlje koji podrazumijeva i rješavanje pitanja granica a time i izgradnje mosta. Najbolje bi bilo da ovaj problem rješavaju Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara i Andrej Plenković, premijer Hrvatske", kazao je Novaković za banjolučke "Nezavisne novine".

Da je arbitraža posljednji korak suglasan je i zastupnik Senad Šepić u čijem klubu Nezavisni blok su još dvojica bivših članova Stranke demokratske akcije (SDA).

U tom se bloku također zalažu za izravne pregovore kao za najbolji mogući način rješavanja ovog problema.

Slažu se i Dodikovi i Izetbegovićevi zastupnici

Na istom su stajalištu i u oporbenom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik.

Zastupnik te stranke Lazar Prodanović drži kako BiH ne treba zaoštravati odnose sa susjedima, a da je pitanje granica najbolje riješiti izravnim razgovorima.

"Nadam se da neće doći do arbitražnog spora. Treba prepustiti Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH da se bave ovim pitanjem", kazao je Prodanović.

U SDA, čiji su zastupnici za sada najglasniji u osporavanju gradnje Pelješkog mosta, također arbitražu vide kao zadnje rješenje.

Zastupnik Šefik Džaferović kazao je kako je za njih bit spora u tome što Hrvatska sada nudi slobodan pristup otvorenome moru preko svog teritorija, a da bi BiH zapravo morala imati pravo neograničenog pristupa međunarodnim vodama.

"To nije isto", tvrdi je Džaferović dodajući kako je nužno utvrditi granicu između BiH i Hrvatske, posebno ona na moru za što je osnov sporazum Izetbegović - Tuđman iz 1999. godine.

Na tom su tragu i zastupnici iz Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

Damir Bećirović iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića ipak ne vjeruje kako je to sada ostvarljivo odnosno kako je "zadnji vlak" za dogovor na ovoj osnovi prošao 2002. godine kada je Hrvatski sabor odbio ratificirati ugovor o granicama iz 1999. godine. Razlog za to bile su dvojbe oko toga kome pripada vrh poluotoka Klek te otočići Veliki i Mali Školj a one ni do danas nisu rješene pa nema ni konačnog dogovora o granici između dvije države.

U međuvremenu granični sporazum Tuđman-Izetbegović su osporili i iz BiH, točnije iz Republike Srpske jer traže izmjenu sadašnje granične crte na Uni kod Kostajnice.