NIJE U POTPUNOSTI ZADOVOLJAN

Skoko nakon šoka na izborima u BiH: Ovo može biti početak kraja dinastije Izetbegović. Dodik? Vidimo da mogu doći još lošiji

Autor

hk

Rezultate izbora u BiH komentirao je politički analitičar Božo Skoko koji tvrdi da su Hrvati ponovno preglasani. 

03.10.2022. u 13:54
Ispiši članak

Hrvati su, čini se, opet preglasani u izboru člana Predsjedništvo, jer Željko Komšić, po posljednjim podatcima, vodi pred Borjanom Krišto. Za Božu Skoku to nije iznenađenje.

"Veće je iznenađenje ovako dobar rezultat Borjane Krišto, ona je uspjela doći do 160.000 glasova i to je rekordan rezultat. Sjetimo se da je prije nekoliko godina Dragan Čović uspio ući u Predsjedništvo sa samo 130.000 glasova. Jasno to govori koliko su Hrvati zabrinuti za svoju sudbinu, koliko su se vezivali za jednog kandidata i nisu se usudili da se njihovi glasovi rasprše. To samo pokazuje u kakvoj je situaciji Bosna i Hercegovina. S druge strane, budući da nije došlo do prave promjene Izbornog zakona, bilo je za očekivati da će Željko Komšić ponovno posegnuti za istim modelom kojim je do sada osiguravao vlast. Na koncu znamo i da su neki dužnosnici SDA sugerirali da se daju tri glasa Bakiru Izetbegoviću i jedan glas Komšiću, tako da bi ponovno imali dva člana. Kako se politički lideri nisu mogli dogovoriti oko promjene Izbornog zakona, situacija je očekivana", rekao je Skoko za Večernji list

Najveća je promjena kod Bošnjaka, gdje je Denis Bećirović porazio Bakira Izetbegovića i tako ušao u Predsjedništvo.

"Odlazak Bakira Izetbegovića je definitivno najveće iznenađenje ovih izbora. Drugim riječima, ovo može to biti početak kraja dinastije Izetbegović jer znamo da nije on samo akter, već i njegova supruga, koja je vukla konce iz pozadine. Ono što je dobro u cijeloj priči je da je dobar dio bošnjačkih birača dao crveno svjetlo radikalizaciji atmosfere u BiH i radikalnoj bošnjačkoj politici Bakira Izetbegovića", kazao je. 

Skoko je rekao kako je pobjednički govor Bećirevića bio dosta umjeren, bez euforije, a novi član Predsjedništva pozvao je sve susjedne države na dijalog i prekid svađanja.

"To je pozitivno, a s druge strane, ako pogledamo općenito politiku SDP-a, možemo gledati dvostruko. Oni su također bili na prosvjedima protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta, kada je htio onemogućiti preglasavanje Hrvata, prema tome, tu je dosta slična situacija sa SDA. Ali s druge strane, ipak će socijaldemokrati pokušati tražiti svoje mjesto pod suncem u jačanju svoje pozicije pa tu vidim mogućnost za uspostavu dijaloga, poglavito ako budu vodili jednu umjerenu bošnjačku politiku, koja će biti uključiva", dodao je. 

Rekao je kako je Izetbegović do sada Hrvate pokušao svesti na nacionalnu manjinu. 

"Ono što je loše u cijeloj priči i gdje su Hrvati preglasani, to je svakako Željko Komšić u Predsjedništvu. Vidimo da su se od njega ogradili čak i oni koji su ga zagovarali, s bošnjačke strane. Primjer je redateljica Jasmila Žbanić, koja je konačno shvatila da se on pokušava održati na mržnji prema Hrvatima i antihrvatskoj histeriji. Mnogi drugi intelektualci su uvidjeli da on postaje remetilački faktor u odnosima Hrvata i Bošnjaka i da svojom mržnjom prema Hrvatskoj i radikalnom politikom radi daleko više štete nego što može napraviti koristi stvaranjem neke kvazi građanske opcije", kazao je Skoko. 

Milorad Dodik ostvario je slabiji rezultat, pa se postavlja pitanje slabe li nacionalne opcije u BiH?

"Ne slabe. Nema zapravo neke velike promjene u Republici Srpskoj, sam Dodik bio je ugrožen od strane protukandidatkinje koja dolazi iz susjednog, još radikalnijeg tabora. Pema tome, vidimo da mogu doći još i lošiji", odgovorio je politički analitičar. 

Što se tiče daljnjih promjena Izbornog zakona, Skoko je stava kako je visoki predstavnik Schmidt pokazao slabost, neodlučnost i nedostatak autoriteta.

"On je već davno trebao donijeti izborne promjene. Vidimo da je ustuknuo nakon izlaska bošnjačkih radikala na ulice i jednostavno je pokazao da se na neki način boji i nema dovoljno odlučnosti. Sinoć je napravio popravni ispit", izjavio je.

Stava je i kako su svi dosadašnji visoki predstavnici išli na štetu Hrvata, pokušavajući spasiti BiH, dok je Schmidt "shvatio kako BiH, a poglavito Federacija ne može živjeti bez Hrvata i da ih se ne može preglasavati".

"Ključni je benefit ovoga što je ipak onemogući da tzv. lažni Hrvati u Domu naroda odlučuju o ključnim nacionalnim pitanjima koja se tiču Hrvata. Dakle, dosada je bilo moguće da Bošnjaci izaberu lažne Hrvate u županijama u kojima ne žive Hrvati i da oni imaju jednaku težinu glasa kao Hrvati koji predstavljaju Zapadnohercegovačku županiju, gdje živi 90-ak posto Hrvata. Sada to neće biti moguće jer je on povećao ukupan broj izaslanika u Domu naroda sa šest na 11", njegovo je mišljenje. 

No, stava je kako bi moglo biti dosta problematično to što je Schmidt dotaknuo ovlasti Doma naroda, "jer je to ipak institucija koja predstavlja zadnju instancu nacionalnih interesa, a on im je potezom pera odlučio smanjiti ovlasti".

"Loše je što nije uopće dirao izbor za članove Predsjedništva, i što je još lošije, nije se uopće usudio taknuti u bilo što vezano za Republiku Srpsku. Dakle, eksperimenti se provode na Federaciji, dok Republika Srpska funkcionira kao država u državi", naglasio je Skoko.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.