Situacija u Crnoj Gori polako se smiruje; od 18 uhićenih zastupnika prosrpske oporbe, trojica ostala u pritvoru

Zbog incidenta u parlamentu u pritvoru su još Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović, zastupnici Demokratskog fronta (DF).

Osumnjičeni su za kazneno djelo sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti za koje je predviđena zatvorska kazna od 3 mjeseca do 5 godina.

Ostali uhićeni neće se kazneno goniti, nego će se protiv njih pokrenuti prekršajni postupci.

Unatoč tome što su zastupnici DF-a uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad parlamenta, nakon intervencije policije zastupnici vladajuće većine su u petak u 2.30 sata izglasali zakon o slobodi vjeroispovijesti.   

Njemu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdeći da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u Crnoj Gori. 

Čelnik DF-a Nebojša Medojević je na konferenciji za novinare rekao da očekuje puštanje na slobodu svih svojih stranačkih kolega.

Najavio je i da će brzo krenuti u političke konzultacije “kako dalje postupati i artikulirati ogromno narodno nezadovoljstvo zbog onog što je viđeno u parlamentu”.

Usvajanju zakona prethodili su incidenti u parlamentu nakon što je vlada odbila amandmane Mitropolije crnogorsko-primorske koje je u proceduru stavio DF.

Nakon donošenja zakona, policija je probila blokade koje su po prometnicama u cijeloj državi postavili simpatizeri DF-a, pa je promet u Podgorici i drugim gradovima normaliziran. 

Mitropolija crnogorsko-primorska priopćila je u petak da pravoslavci u Crnoj Gori dočekuju jedan od najtužnijih Božića u novijoj povijesti.

Episkop Joanikije je istaknuo da borba nije prestala, već će samo poprimiti malo drugačije oblike. 

"Mi ćemo se organizirati. U svim krajevima, u svim gradovima, u svim selima, formirat ćemo odbore i bratstva za obranu svetinja. Ne možemo dopustiti skrnavljenje svetinja koje su naši preci Bogu posvećivali i da one padnu u ruke bezbožnika", poručio je Joanikije. 

Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine.

Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u koji u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.