HRVATSKA, ALBANIJA I CRNA GORA

Šefovi diplomacija Jadranske trilaterale razgovarali o proširenje Europske unije, suradnji u NATO-u i regiji

Autor

am/h

Proširenje Europske unije na jugoistok Europe, suradnja u sklopu NATO-a i regionalna suradnja bile su glavne teme 4. sastanka Jadranske trilaterale, koja okuplja Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru, održanom u petak u Zadru na razini šefova diplomacije, kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

20.12.2019. u 22:05
Ispiši članak

Na sastanku je kao zemlja gost sudjelovala i Republika Sjeverna Makedonija, kako je prošle godine bilo dogovoreno na sastanku u Budvi. Jadranska trilaterala službeno je inaugurirana u veljači 2017. u Splitu u cilju poticanja sigurnosne i gospodarske suradnje između Hrvatske, Albanije i Crne Gore.

"Ovogodišnji sastanak Jadranske trilaterale bio je posvećen najprije proširenju Europske unije na europski jugoistok, suradnji u okviru NATO-a i učinkovitoj regionalnoj suradnji", kazao je Grlić Radman.

Sastanak je održan deset dana prije početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije pa je i to bila jedna od glavnih tema razgovora. Ministar Grlić Radman izvijestio je kolege o prioritetima hrvatskog predsjedanja, posebice četvrtom – Europa koja je utjecajna. Ministar je istaknuo da će središnji događaj hrvatskog predsjedanja biti Zagrebački samit 7. svibnja 2020. na kojem će se okupiti čelnici svih država Europske unije i država zapadnog Balkana.

"Želja nam je da taj sastanak na vrhu, koji se održava 20 godina nakon samita u Zagrebu 2000. godine, koji je otvorio europsku perspektivu Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Europi, bude jednako značajna referentna točka i za Uniju i za države kandidate i potencijalne kandidate kroz sljedećih deset godina", kazao je.

Grlić Radman je istaknuo da će Hrvatska uložiti maksimalne napore kako bi se pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvorili tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, a očekuje i da će tijekom hrvatskog predsjedanja doći do daljnjih pomaka u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom.

Hrvatska će se, istaknuo je, zauzimati i za napredak svih drugih država jugoistočne Europe na njihovu europskom putu, polazeći od načela ispunjavanja kriterija i vlastitih zasluga.

"Hrvatska će kao i do sada nastaviti davati bezrezervnu podršku europskim težnjama naših prijateljskih država, naših susjeda, i kroz pružanje tehničke, stručne  svake druge pomoći", kazao je.

Na sastanku je ponovljena i zajednička potpora Albanije, Crne Gore i Hrvatske, članica NATO-a, završetku integracije Sjeverne Makedonije u NATO.

"Također, snažno podržavamo nastavak politike otvorenih vrata NATO saveza prema državama jugoistočne Europe. Ta politika mora svakako uključiti i Kosovo", kazao je Grlić Radman.

Predstavnici triju država potvrdili su važnost daljnjeg jačanja međusobne suradnje jer ona daje snažan doprinos stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi.

Grlić Radman je kazao da postoje brojna područja od zajedničkog interesa u kojima je moguće bolje surađivati, kao što su prometna povezanost, zaštita okoliša, posebice Jadranskog mora i priobalja, te pitanje ilegalnih migracija.

"Sve zemlje koje predstavljamo danas su na migrantskim rutama i svima je ovo pitanje iznimno važno. Zaključili smo da je potrebno još usklađenije surađivati na ovom području2, kazao je.

Grlić Radman je također podsjetio da je u Zadru prošli tjedan pokrenut višenacionalni program obuke helikopterskih posada za posebne operacije te izrazio nadu da će se i druge države uključiti u taj oblik stručnog usavršavanja.

Sporazum o uspostavi Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Program – MSAP) potpisali su u listopadu 2018. u sjedištu NATO-a u Bruxellesu ministri obrane Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Slovenije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.