SDP se našao u jako lošoj situaciji: Pokrenut je postupak, skandal će ih itekako koštati

Neposredni povod istrazi su optužbe SDP-ovaca protiv njihova bivšeg člana i nekadašnjeg predsjednika splitskog ogranka Damira Barbira koji je po odlasku iz stranke ukrao bazu s podacima čak 12 tisuća građana (članova, simpatizera i potencijalnih birača) te ih uoči parlamentarnih izbora nazivao i agitirao da glasaju upravo za njega.

Više građana izjavilo je da nemaju pojma kako su se uopće našli u spomenutoj bazi podataka, a neki se sjećaju da su jednom u prošlosti ispunili neku vrstu SDP-ove ankete , ali sasvim sigurno nisu dali privolu da se njihovi podaci godinama čuvaju i da se kontaktira s njima uoči svakih izbora, a posebno nisu dozvolili da se informacije o njima dijele izvan te stranke.

Obrađivanje osobnih podataka građana strogo je regulirano europskom uredbom koju je Hrvatska doslovno ugradila u svoje zakonodavstvo, a za kršenje pravila predviđene su drakonske kazne. "Nadzorno postupanje nad SDP-om (Socijaldemokratska partija Hrvatske) je u tijeku te će se isto provesti i nad ostalim subjektima o kojima je izvještavano u medijima da su uključeni u možebitnu povredu osobnih podataka', potvrdili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka za tportal.

FOTO: HINA/Miroslav Lelas

Oglasili su se iz SDP-a

Iz njihovog odgovora može se zaključiti da će uskoro provjeriti i postupke spomenutog Damira Barbira, a koji kao kandidat stranke Centar na petom mjestu zajedničke liste u Desetoj izbornoj jedinici na koncu nije uspio izboriti saborski mandat. "Da, postupak je pokrenut. Dok on traje, nemamo namjeru komentirati ga", rekao je za tportal poslovni direktor SDP-a Igor Cigula.

"Političke stranke i drugi sudionici izbornih postupaka (nezavisne liste i dr.) kao voditelji obrade nisu u obvezi Agenciji dostaviti informaciju o uspostavi takvih baza birača ili simpatizera, već se na iste primjenjuju sve relevantne odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno za svako formiranje baze podataka koja sadržava podatke o biračima/simpatizerima dužni su dokazati svrhu i pravnu osnovu iz članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i zadovoljenje jednog od uvjeta iz članka 9. Opće uredbe o zaštiti podataka, s obzirom da se podaci o političkom uvjerenju smatraju posebnom kategorijom podataka i uživaju posebnu zaštitu", odgovor je AZOP-a.

"Isti su također u obvezi poduzeti odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite iz članka 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi takve baze podataka sačuvali od bilo kakve neovlaštene izmjene, uništenja, uvida neovlaštene osobe i slično, a sve u skladu s načelom sigurnosti osobnih podataka te osiguravanja njihovog integriteta, povjerljivosti i dostupnosti", poručili su. 

FOTO: HINA/Mario Strmotić

Posebna je procedura

Prevedeno, baze podataka o članovima i simpatizerima mogu imati, ali moraju se držati strogih pravila o GDPR-u i spriječiti bilo kakve zloupotrebe i njihovo neovlašteno korištenje. Između ostalog, moraju imati imenovanog službenika za obradu osobnih podataka te od svih osoba čiji se podaci nalaze u bazi dobiti izričitu privolu za korištenje njihovih podataka u točno određene svrhe.

Zasad je, dakle, evidentno to da bi se na udaru mogao naći jedino SDP eventualno zbog loše zaštite podataka, kao i Damir Barbir jer ih je (navodno) zloupotrijebio. Kolike im kazne prijete, tportal je provjerio kod stručnjaka Duje Kozomare, osnivača i direktora tvrtke Consent, specijalizirane upravo za zaštitu osobnih podataka i GDPR.

FOTO: HINA/Mario Strmotić

Evo što kaže stručnjak

"Uredba ne postavlja razliku između udruga, tvrtki, političkih stranaka i bilo kojih drugih organizacija - za sve vrijede jednaka pravila. Sama visina eventualne kazne ovisi o opsegu kršenja osobnih podataka i potencijalnim rizicima koji su nastali za prava i slobode građana", kazao je Kozomara za tportal.

Nekoliko dana prije izbora stigla pljuska za SDP: 'Ljudska prava ne podržavaju se napola'

"Upravne novčane kazne kreću se u iznosu do 20 milijuna eura ili, u slučaju poduzetnika, do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće. Prilikom izricanja kazne promatra se i proračun same organizacije jer njena svrha nije dovesti do bankrota, nego da posluži kao dovoljno upozorenje da se slični propusti u budućnosti ne ponavljaju", poručio je.