Schmidt: Nikada nikome nigdje nisam rekao da ću izmijeniti izborni zakon

"Nikada nikome, ni u Sarajevu niti negdje drugdje, nisam rekao da ću promijeniti izborni zakon", rekao je Schmidt u Goraždu, upitan hoće li nametnuti izmjene izbornog zakona.

Njemački diplomat na čelu međunarodne uprave vrlo povišenim tonom komentirao je kako političari ne rade svoj posao i samo međusobno prebacuju krivnju.

"Ovo nije način da se ide u Europu. Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje? Zaboravite to, sjednite i surađujte", istaknuo je.

Schmidt je naglasio da je Federacija BiH u blokadi četiri godine i da je želi deblokirati.

"Kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema vlade četiri godine, da je želim deblokirati, vjerojatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH", rekao je.

Pojasnio je kako je Marinko Čavara poslao pismo u kojem ga je upozorio da ne može raditi izvan okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Odbacio je kritike da se uz konstitutivne narode ne brine za predstavnike manjina, naglasivši kako ne može osigurati da im se zajamči mjesto u državnome Domu naroda Parlamenta BiH.

"Ne mogu to promijeniti, jer nisam u mogućnosti promijeniti Dejtonski sporazum. Znači, ovo je za SDA, HDZ, SNSD – oni moraju sjesti i naći način. Neću prihvatiti da se u ovoj zemlji svi samo međusobno okrivljuju", naglasio je.

Poručio je kako će shvatiti osobnom uvredom ukoliko ga netko bude optuživao da ne podržava teritorijalni integritet i da se ne zalaže za narod.

Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona, te je ostavio rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.

U javnost je procurio dokument s navodnim prijedlozima reformi koje je pripremio Ured visokog međunarodnog predstavnika. Njime je predviđeno otklanjanje blokade institucija Federacije BiH kroz izmjene entitetskog Ustava, ali i reforme izbornog zakonodavstva te sprječavanje preglasavanja manje brojnih naroda u pojedinim dijelovima Federacije BiH.

To se ponajprije odnosi na Hrvate kojima su Bošnjaci u više navrata nametali člana BiH Predsjedništva, te izaslanike u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Neposredno prije tehničkih izmjena izbornog zakona, u Sarajevu su potkraj srpnja ispred ureda visokog predstavnika probošnjačke stranke i aktivisti organizirali prosvjede, tražeći od Schmidta da odustane od političkih intervencija.

U međuvremenu, politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka nisu organizirali nijedan susret, a rok za dogovor od šest tjedana istječe početkom rujna.

Visoki predstavnik zatražio je od Čavare da imenuje suce Ustavnoga suda Federacije BiH koji nisu izabrani već tri godine, nakon čega je on pokrenuo proceduru.

Hrvatski političari u BiH i u Hrvatskoj očekuju da njemački dužnosnik nametne propise kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata od četiri puta brojnijih Bošnjaka te pokušaj njihova potpunog izbacivanja iz vlasti već na sljedećim izborima zakazanim za 2. listopada.