Saveznici okrenuli leđa Putinu? Umjesto slavljeničkog samita, na ruskoj televiziji otvoreno prikazan razdor zbog Ukrajine

Da stvar bude još gora za Putina, njegovi vlastiti saveznici u ruskom pandanu NATO-a, nisu se uspjeli okupiti oko njega na sastanku na vrhu u Moskvi, što je dovelo do toga da se sve izoliraniji Kremlj u potpunosti kao takav otvoreno razotkrije čak na državnoj ruskoj televiziji.

Trebao je to biti slavljenički sastanak u znak sjećanja na osnivanje grupe prije 30 godina, ali se to pretvorilo u demonstraciju razdora među  Putinovim nekadašnjim prijateljima.

U Moskvi, gdje je Putin sazvao sastanak o ruskom odgovoru NATO-u , od šest članova Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), samo se jedna članica, Bjelorusija, oglasila s podrškom oko Ukrajine.

Govoreći prvi u televizijskom dijelu samita, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je podržao Putinov rat, ali nije slao vojsku, kritizirao je druge članice zbog nedovoljne potpore Rusiji i Bjelorusiji suočene sa zapadnim sankcijama. Ukazao je na odluku saveza da pošalje snage u Kazahstan u siječnju kako bi "zaštitili vladu od prosvjeda", ali je ustvrdio da su Rusiju uglavnom ostavili samu zbog Ukrajine. "Jesmo li i sada jednako povezani vezama solidarnosti i podrške?", upitao je, nakon što je spomenuo podršku saveza kazahstanskoj vladi. "Možda griješim, ali kao što su nedavni događaji pokazali, čini se da je odgovor ne".

Kazahstan je rekao da neće pomoći Rusiji da zaobiđe međunarodne sankcije. U glasovanju Ujedinjenih naroda 2. ožujka na kojem se osudila ruska invazija Ukrajine, Bjelorusija je bila jedina postsovjetska zemlja koja je stala na stranu Moskve. "Pogledajte kako monolitno glasa i djeluje Europska unija", rekao je gospodin Lukašenko na samitu, sjedeći za okruglim stolom s ostalim čelnicima. "Ako smo razjedinjeni, samo ćemo biti zgnječeni i rastrgani".

Kao da potvrđuju tvrdnju gospodina Lukašenka, čelnici ostalih članica - Armenije, Kazahstana, Kirgizije i Tadžikistana - nisu spomenuli Ukrajinu u svojim televizijskim izjavama. Invazija na Ukrajinu dovela je te zemlje u tešku poziciju, pše New York Times. Svi oni imaju bliske gospodarske i vojne veze s Rusijom, ali Putinova invazija na suverenog susjeda za njih bi mogla predstavljati svojevrsni presedan zbog kojeg bi mogle željeti diverzificirati svoju vanjsku politiku i izvan isključive domene Moskve.

Putin je, govoreći na samitu, ponovno pokušao opravdati svoju invaziju lažnom tvrdnjom da je "neonacizam već dugo harao u Ukrajini". No zauzeo je odmjereniji ton u raspravi o vjerojatnom pristupanju Švedske i Finske NATO-u, što je najnoviji pokazatelj da za sada pokušava ograničiti eskalaciju svog sukoba sa Zapadom.

"Rusija, želim vas obavijestiti, dragi kolege, nema problema s tim državama", rekao je Putin i dodao da proširenje NATO-a na Švedsku i Finsku "ne predstavlja izravnu prijetnju za nas". Ipak, nije isključio neodređenu odmazdu ako Finska i Švedska dozvole na svom teritoriju širenje "vojne infrastrukture" NATO-a, upozorivši da će se odluke donositi "na temelju prijetnji koje se stvaraju".