Sankcionirani Dodikovi ljudi samo su produljili 'crnu listu' političke elite BiH u nemilosti SAD-a, ali to nikoga od njih ne brine

Tako u BiH vrh piramide vlasti čini ili je činio cijeli niz osoba kojima je zabranjeno putovanje u SAD, zamrznuta im je sva imovina ili poslovi koje tamo eventualno imaju, a američkim je državljanima zabranjeno da s njima surađuju.

Među njima je od sada članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, sadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Marinko Čavara, te sva tri ključna čovjeka Republike Srpske odnosno predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, njegov premijer Radovan Višković i čelnik parlamenta Nenad Stevandić.

Društvo im prave i dva ministra u entitetskoj vladi Miloš Bukejlović i Alen Šeranić koji su pod američke sankcije dospjeli izvršavajući Dodikove naloge po kojima je RS trebala prestati poštovati zakone i institucije države BiH.

Isti je razlog za sankcije koje je dobila Cvijanović dok je HDZ-ov Čavara na ovoj američkoj "crnoj listi" završio ranije zbog ocjene da je kao bivši predsjednik Federacije BiH svjesno i namjerno opstruirao popunjavanje entitetskog ustavnog suda.

Zanimljivo je da društvo Čavari na popisu osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD pravi predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH Nikola Špirić, također važan dugogodišnji Dodikov suradnik. 

On je u Washingtonu označen kao osoba umiješana u "visoku korupciju" pa je ulazak u SAD stoga zabranjen i članovima njegove uže obitelji odnosno supruzi te djeci.

Jedina razlika između njega i Čavare je da su pod različitim režimom sankcija jer je Špirić kažnjen odlukom koju je 2018. godine izravno donio State Department odnosno američki državni tajnik.

Sankcije su mu uvedene temeljem ovlasti državnog tajnika da ih nametne inozemnim dužnosnicima umiješanim u "ozbiljnu korupciju ili kršenje ljudskih prava".

Ostale dužnosnike u BiH sankcioniralo je Ministarstvo financija SAD na temelju izvršne naredbe koju je još 2001. godine donio tadašnji američki predsjednik George Bush i odnosi se na one koji potiču ekstremizam ili nasilje na cijelom zapadnom Balkanu a u BiH podrivaju Daytonski sporazum.

Dodik je po tom osnovu sankcioniran čak dva puta i to najprije 2017. godine u vrijeme administracije Baracka Obame, a potom još jednom 2022. godine kada je dodatno označen kao osoba umiješana u korupciju.

Cvijanović, Višković, Stevandić i Bukejlović su pak pod sankcijama zbog toga što su sudjelovali u donošenju zakona u parlamentu RS kojim su u tom entitetu pokušali zabraniti provedbu odluka Ustavnog suda BiH.

Da u SAD ozbiljno tretiraju poštivanje Daytonskog sporazuma govori i to što su sankcijama kaznili bivšeg ravnatelja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osmana Mehmedagića komprimitiranog zbog zloporabe te službe za potrebe Stranke demokratske akcije (SDA), bivšu glavnu tužiteljicu Tužiteljstva BiH Gordanu Tadić, bivšeg SDA-ovog premijera Federacije BiH Fadila Novalića i glavnog čovjeka za kadrovske poslove najveće bošnjačke stranke Asima Sarajlića.

Na popisu osoba pod sankcijama američkog ureda za kontrolu imovine u inozemstvu (OFAC) su još tri osobe koje su dovođene u vezu sa skrivanjem ratnih zločinaca ali i Srpska demokratska stranka (SDS) koja je već godinama u oporbi.

Nitko od sancioniranih do sada nije priznao kako je djelovao neprikladno ili protuzakonito a oni koji uživaju povjerenje svojih stranačkih šefova poput Čavare ili Špirića nastavili su obnašati visoke dužnosti i nakon što su dospjeli na "crnu listu". Tužiteljstvo BiH nikada nije otvorilo istragu o navodima da je Špirić umiješan u korupciju.

Željka Cvijanović je najavila da neće mijenjati svoje ponašanje nakon što je kažnjena.

Sankcije ne pridonose rješavanju nekog problema već su samo pokazatelj da ne postoji nikakva prava strategija, a "ni volja da se zemlja uvede u ustavni red i političku stabilnost", zaključila je članica Predsjedništva BiH.