S međunarodne konferencije: Recept za funkcionalniju BiH je zbilja jednostavan, tu nam je pred nosom

Na konferenciji su između ostalih govorili: visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić, predsjednica Crnogorske paneuropske unije prof. dr. Gordana Đurović, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije i zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran i mnogi drugi, priopćeno je iz Hrvatske paneuropske unije.

Osman Topčagić je kazao da je agresija Rusije na Ukrajinu dovela do drugačijeg promišljanja u samoj Europskoj uniji, a onda se pozornost usmjerila i na Jugoistočnu Europu, na Zapadni Balkan i također na Istočnu Europu.

"To je dovelo do političkih odluka Europske unije o dodjeli kandidatskog statusa prvo Ukrajini i Moldaviji, a potom u prosincu prošle godine i Bosni i Hercegovini. Taj povećan interes za našu regiju i situaciju u BiH manifestira se ne samo kroz dodjelu kandidatskog statusa nego i kroz pojačanu razinu susreta na visokom nivou, kao naprimjer danas kada su ministri vanjskih poslova Austrije i Italije, Alexander Schallenberg i Antonio Tajani u posjetu Sarajevu. Svi moramo pokazati jedinstvo, svi politički akteri, i fokusirati se na ispunjenje uvjeta, osigurati napredak i doći do otvaranja pregovora. Situacija i u Europi i u našoj regiji bitno je drugačija nego ranije. Zemlje bilježe napretke, ne samo formalno nego i suštinski", kazao je Topčagić.

Pavo Barišić je naglasio da se Bosna i Hercegovina od Berlinskoga kongresa 1878. nalazi u središtu europskih političkih prijepora i da predstavlja zamršeni gordijski čvor tzv. "Istočnoga pitanja" u Europi.

"Nakon urušavanja totalitarnih režima i demokratskoga zaokreta pri kraju 20. stoljeća Bosna i Hercegovina je bila poprište najstrašnijih ratnih razaranja, etničkoga čišćenja i genocida. Zato je logično što se u ovoj zemlji na poseban način osjeća potreba za mirom i suživotom u različitosti kako je Paneuropski pokret poticao mirotvorno ujedinjavanje Europe. Uz puno uvažavanje prava konstitutivnih naroda i manjina potrebno je u takvu europskom duhu u Bosni i Hercegovini također otvarati prostor suradnje i komunikacije.

Neophodno je nadilaziti suvišna ograničenja kako lokalnih zajednica tako entiteta. Bosna i Hercegovina treba biti otvorena za suživot s drugim zemljama u ujedinjenoj Europi, za slobodu u kretanju i poslovanju gdje nema ni carina ni granica", zaključio je Barišić.

"Bosna i Hercegovina je zemlja njezinih ljudi, svih njezinih naroda i građana. Bez sve te šarolikosti, koju nekada u političkom smislu nije lako pretvoriti u skladan mozaik, Bosna i Hercegovina ne bi bila to što ona jeste, što je filozofskim rječnikom njezin bitak", kazao je Vanja Gavran dodavši kako ne može zamisliti drugačiju Bosnu i Hercegovinu i kako ponekad ne razumijem one koji je drugačije vide, koji niječu njezin bitak negirajući sve njezine specifičnosti kakve ima malo koja europska država.

"Jer, Bosna i Hercegovina je dovoljno velika da ju ima dovoljno za sve. Niti je jedni trebaju svojatati i smatrati se jedinim nositeljem njezine državnosti, niti ju drugi trebaju odbacivati i gurati od sebe. Nikome ne smije biti tijesna. Recept za funkcionalniju BiH je zbilja jednostavan i kako bi se reklo, tu nam je pred nosom, samo ga čini mi se neki ili ne vide ili ga ne žele vidjeti", naglasio je Gavran.