RUSKI 'MIROTVORCI' Kremlj prisiljava stanovnike Karabaha na odbijanje hrane i humanitarne pomoći

Na primjer, nakon izjave predstavnikâ EU-a o otvaranju dodatne ceste za isporuku humanitarne robe armenskoj enklavi azerbajdžanskog Karabaha, proruski separatisti blokirali su tu rutu.

Kao i u slučaju drugih postsovjetskih zemalja koje Rusija pokušava kontrolirati putem separatističkih enklava, pravi posrednik u pregovaračkom procesu između Armenije i Azerbajdžana jesu EU i SAD. Sklapanje mirovnog sporazuma lišit će ruskog predsjednika Vladimira Putina položaja na južnom Kavkazu i pridonijeti konačnom preusmjeravanju Erevana na Zapad.

Ponuda pomoći koju ruski 'mirotvorci' drže na nišanu

Nakon sastanka s čelnicima Azerbajdžana i Armenije u Bruxellesu 15. srpnja, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je namjeru Bakua da uspostavi humanitarnu opskrbu putem grada Agdama armenskoj enklavi azerbajdžanskog Karabaha.

Od obnove azerbajdžanskog suvereniteta nad Karabahom u jesen 2020. godine, veza između armenske enklave i Armenije provodi se duž ceste Lachin, koju kontrolira ruski vojni kontingent. Ta autocesta vodi do administrativnog središta enklave, grada Khankendija, koji Armenci nazivaju Stepanakert. Unatoč slobodnom kretanju prijevoza i humanitarnog tereta duž ove rute, separatističko vodstvo od prosinca 2022. tvrdi da "u Arcahu vladaju glad i humanitarna katastrofa".

Kao odgovor na Michelovu izjavu o spremnosti Azerbajdžana da otvori dodatnu rutu za humanitarnu robu, dana 18. srpnja predstavnici proruskog pokreta "Sigurnosni i razvojni front Arcaha" betonskim su blokovima blokirali cestu kroz Agdam do Khankendija. U uvjetima stvarne gladi nezamisliva je situacija u kojoj "žrtva" odbija hranu i blokira cestu samo zato što pomoć dolazi putem koji joj se ne sviđa.

Za separatističko vodstvo u Khankendiju ključno je upotrebljavati cestu Lachin, koju kontrolira vojni kontingent Ruske Federacije. Prema službenim podacima Bakua, ova se cesta upotrebljava za "rotaciju vojnog osoblja, prijenos oružja i streljiva, infiltraciju terorista".

Istraga koju je proveo zastupnik u ukrajinskom parlamentu Vladimir Krejdenko postala je jasna demonstracija odsutnosti gladi u armenskoj enklavi.

On je organizirao narudžbu mesnih i ribljih jela, sireva i kolača za nekoliko korporativnih zabava u Khankendiju te nije dobio nijednu odbijenicu.

"Ne samo da nema 'blokade', već nema ni 'gladi' u regiji Karabaha, bez obzira na to koliko snažno propaganda prokremaljskog režima tvrdila suprotno", navodi se u analitičkom pregledu glavne bugarske publikacije Fakti iz veljače.

Već je krajem lipnja zastupnik vladajuće stranke Armenije Širak Torosjan priznao sljedeće: "U Arcahu nema gladi, nema potrebe za pretjerivanjem".

Očigledno je da je situacija u Khankendiju bila te je i dalje daleko od kritične.

Ruski milijarder – zapovjednik prokremaljskih separatista

Analitika europskih i američkih promatrača u više navrata govori o postojanju "prokremaljskog režima" u Karabahu. Naposljetku, blokiranje ceste Aghdam – Khankendi organizirali su "Sigurnosni i razvojni front Arcaha" i bivši čelnik Arcaha Ruben Vardanjan, koji se u medijima često naziva Putinovim izaslanikom na južnom Kavkazu .

U travnju 2023., na inicijativu Sigurnosne službe Ukrajine, Vardanjan je uključen u bazu podataka suučesnika ruske agresije – "Myrotvorets".

Prema kanadskoj analitičkoj publikaciji Geopolitical Monitor, "Kremlj je poslao Vardanjana u Karabah jer se bojao uspjeha EU-a u sklapanju mirovnog sporazuma" između Armenije i Azerbajdžana.

Destabilizacijom do utjecaja

O činjenici da Moskva nastoji destabilizirati južni Kavkaz, kao što je to prethodno činila u Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, naširoko izvješćuju međunarodni mediji.

Američka publikacija The Washington Times: "Ruski režim manipulira armenskom manjinom u azerbajdžanskom Karabahu kako bi potaknuo etničke sukobe na južnom Kavkazu  ... Scenarij podsjeća na druge sporove koje je Kremlj proizveo, bilo u Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, kako bi održao svoju sferu imperijalnog utjecaja".

U Ukrajini je najveći informativni portal Censor objasnio da "Putin upotrebljava armenske separatističke marionete u Karabahu u vlastite svrhe, baš kao što je to činio s Osetijcima i Abhazijancima u Gruziji te pristašama Ruskog svijeta na Krimu i u Donbasu".

"To (upotreba armenskih separatista u Karabahu) omogućuje Moskvi da zadrži vojnu prisutnost na južnom Kavkazu, kao i u odcijepljenoj regiji Južne Osetije od Gruzije ili u istočnim regijama Moldavije koje su pod kontrolom Rusije", izvijestio je rumunjski Newsweek .

Ruske putovnice za pristaše Kremlja

Takva politika Kremlja navela je armenske separatiste u Karabahu da favoriziraju neograničenu prisutnost ondašnjeg ruskog vojnog kontingenta, a usto žele održati referendum o pridruživanju Rusiji.

"Kao i prije osam godina na Krimu, u Arcahu bi se trebao održati referendum o jednom od pitanja na dnevnom redu koja se odnose na pridruživanje Rusiji" , izjavio je u ožujku 2022. Artašes Gegamjan, bivši šef izaslanstva Nacionalne skupštine Armenije pri Parlamentarnoj skupštini OESS-a.

Zatim je, u travnju 2022., u Karabahu održana kampanja za prikupljanje potpisa za potporu pridruživanju Rusiji. Njezina je kulminacija bio poziv armenskog pričuvnog pukovnika Hajka Nahapetjana da ruskom veleposlanstvu preda prijavu za državljanstvo: "Time imamo nepriznat, ali prilično stvaran teritorij na kojem žive građani Ruske Federacije. Dakle, Rusiji je dano ne samo moralno, već i zakonsko pravo na uplitanje u taj proces".

Moskva protiv mira između Bakua i Erevana

Prema trilateralnoj izjavi čelnika Rusije, Azerbajdžana i Armenije od 9. studenog 2020., ako u svibnju 2025. nijedna od strana ne zatraži povlačenje ruskih postrojbi iz Karabaha, njihov će se boravak produljiti dodatnih pet godina. Što se više bliži svibanj 2025., to je veći interes Kremlja da poveća pritisak na svoje zastupnike u Karabahu te spriječi mirovni sporazum između Bakua i Erevana.

Za razliku od Moskve, koja se pozicionira kao "glavni posrednik" u armensko-azerbajdžanskoj nagodbi, ali čini sve da ga zamrzne, Europska unija ima sve interese u postizanju mira na južnom Kavkazu.

Kao prvo, on se temelji na otvaranju regionalnih prometnih pravaca, posebno koridora Zangezur.

"Tim će otvaranjem Europska unija dobiti izravnu transportnu rutu u Kinu, zaobilazeći Rusiju – kroz Tursku, Azerbajdžan, Kaspijsko more i središnju Aziju", istaknuo je glavni moldavski TV kanal Moldova-1 uoči sastanka na vrhu Europske političke zajednice, održanog u Kišinjevu 1. lipnja.

"Azerbajdžan ima potencijal postati ključni energetski partner EU-a, koji može pomoći u nadoknađivanju gubitka ruskih fosilnih goriva", izvijestio je tada češki partner na američkom CNN-u .

Presretanje inicijative putem Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u pregovaračkom procesu između Bakua i Erevana, uz naknadno postizanje stvarnog uspjeha, lišit će Putina položaja na južnom Kavkazu. Također, to će pridonijeti konačnom preusmjeravanju Armenije na Zapad. S druge strane, brza integracija Armenaca iz Karabaha u Azerbajdžan blokirat će mogućnost da Kremlj njima manipulira u vlastite geopolitičke svrhe.

Autor: Igor ČALENKO, ukrajinski politički analitičar, voditelj Centra za analizu i strategije (Kijev)