Rusija zbog krize valute ide u recesiju, Putin krivi špekulante i Zapad

Rusija nije uspjela zaustaviti kolaps rublje nakon što je u ponedjeljak središnja banka snažno povećala kamatnu stopu, a ruski predsjednik Vladimir Putin sada se suočava s valutnom krizom u punom jeku, koja bi mogla oslabiti čvrsti stisak njegove vlasti.

Potez ruske središnje banke, koja je u ponedjeljak podigla ključnu kamatnu stopu za 6,5 postotnih bodova na 17 posto nije uspjela spriječiti daljnje klizanje tečaja rublja, koji je u utorak na deviznim tržištima zaronio na nove povijesno niske razine u 'savršenoj oluji' niskih cijena nafte, prijeteće recesije i sankcija koje je uveo Zapad zbog ukrajinske krize.

Putin je za krah rublje okrivio špekulante i Zapad, dok je njegov glasnogovornik u utorak tržišne potrese pripisao "emocijama i špekulativnom raspoloženju".

Tečaj rublja samo u utorak potonuo je 11 posto prema dolaru, što je najoštriji jednodnevni pad ruske valute još od ruske financijske krize 1998. godine. Od početka tjedna rubalj je potonuo čak 20 posto, a od početka godine njegova se vrijednost prepolovila.

Održavajući pritisak na Moskvu, američki predsjednik Barack Obama trebao bi ovoga tjedna potpisati zakon kojim bi se uvele nove sankcije prema Rusiji zbog njezinih aktivnosti u Ukrajini te bi se trebalo isporučiti oružje vladi u Kijevu, najavio je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. No, kazao je i da SAD ne želi poduzimati nove korake koji nisu usklađeni s europskim partnerima.

Za rusko gospodarstvo, valutna kriza znači vjerojatno dublju recesiju iduće godine, jer će visoke kamatne stope kočiti rast gospodarstva. Za poduzetnike to znači više neizvjesnosti i otežani pristup financiranju. Za središnju banku to znači krizu vjerodostojnosti.

A za Putina, pak, to povećava rizik od gubitka dva glavna stupa na kojima se temelji podrška javnosti – financijske stabilnosti i prosperiteta, a dovodi i do nepoželjne političke glavobolje u vrijeme kada su odnosi sa Zapadom u krizi zbog Ukrajine.

Putin, koji se uspeo na vlast krajem 1999. godine, uživao je popularnost javnosti i iznad 80 posto, nakon što je Rusija prisvojila krimski poluotok od Ukrajine u ožujku. On nema istaknutijih rivala, no kritičari ga optužuju da suzbija drugačije mišljenje, dok je većina velikih državnih kompanija u rukama njegovih saveznika.

Ipak, u Rusiji nema znakova panike u javnosti vezano za valutnu krizu. Za razliku od scena kaosa tijekom financijske krize u 1998. godini, nema paničnih kupnji hrane unatoč potonuću tečaja rublja. Gotovo da i nema prosvjeda.

Putin je svjestan da je njegov prethodnik Boris Jeljcin dao ostavku odmah na početku financijske krize, a da je sovjetski vođa Mihail Gorbačov sišao s vlasti nakon što se gospodarstvo urušilo. Preostaje mu da se nada oštrom rastu cijene nafte, koja se sada kreće ispod 60 dolara za barel, dok je za održavanje ruskog proračuna u ravnoteži potrebna cijena od 150 dolara za barel.