Rusija izbjegava embargo EU i SAD-a preko Armenije

Autoritarni režim ruskog predsjednika Vladimira Putina izbjegava embargo i trgovinske sankcije koje su zbog njegove agresije na Ukrajinu uvele EU, SAD i Velika Britanija preko susjednih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza – posebno Armenije. Jasno je to iz statistike o naglom skoku uvoza sa Zapada u prošloj godini te sukladno tome izvozu iz Zajednice Neovisnih Država (ZND) u Rusku Federaciju.

U 2022. godini gospodarstvo male Armenije s 2,8 milijuna stanovnika poraslo je za čak 14,2 posto BDP-a -  rast bez presedana za EU i zapadne zemlje. Izvoz Erevana porastao je gotovo dvostruko - 1,8 puta, na 5,36 milijardi dolara, a uvoz - 1,5 puta, na 8,77 milijardi dolara, piše Interfax.

U siječnju je premijer Armenije Nikol Pašinjan predvidio da će rast BDP-a za prethodnu godinu biti najmanje 12,5 ​do 13 posto: "Planirali smo rast od sedam posto za 2022. godinu".

FOTO: Rast BDP-a Armenije do rujna 2022. (Izvor: kavkaz-uzel.eu)

Gdje je odgovor na brzi rast armenskog BDP-a? Odgovor se mora mnogo tražiti sjevernije. "Na rast našeg gospodarstva utječe priljev ruskih državljana u Armeniju", rekao je premijer Nikol Pašinjan o Rusima koji bježe od Putinove mobilizacije. Ali Pašinjanovo objašnjenje prilično je lukavo - koliko će novca Rusi koji bježe na brzinu donijeti gospodarstvu? Istina je da je Erevan postao jedno od središta ponovnog izvoza u i iz Ruske Federacije, zajedno s Bjelorusijom, Gruzijom, Kazahstanom i drugim bivšim sovjetskim državama.

Tako je, prema analizi službene statistike Republike Armenije koju je napravila Deutsches Zentrum für Südkaukasus 2022., uvoz robe iz EU u tu kavkasku zemlju dostigao 1,3 milijarde eura, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosio samo 753 milijuna eura. Istodobno, izvoz Armenije u Rusku Federaciju zabilježio je trostruki skok - s 840 milijuna dolara u 2021. na 2,4 milijarde dolara u 2022. godini.

Pametni telefoni i bijela tehnika ubrzano se izvoze u Rusiju

Statistika o većoj trgovačkoj aktivnosti objašnjava se činjenicom da je Armenija za Moskvu postala glavno središte za izbjegavanje zabrana uvoza robe iz zemalja G7.

"Roba izbjegava sankcije na račun uvoza iz trećih zemalja — na primjer, izvoz iz Armenije prema Rusiji skočio je 49 posto u prvoj polovici 2022. godine", izvijestila je Američka televizija ABC News u ožujku 2023. "Armenija je uvezla više strojeva za rublja iz EU u prvih osam mjeseci 2022. nego u zadnje dvije godine", analizirao je Bloomberg podatke Eurostata.

FOTO:  Oštar skok bilježi izvoz iz Armenije u Rusiju 2022. (Izvor: kavkaz-uzel.eu)

Prema pisanju britanskog Financial Timesa, proizvođači su postali "mnogo oprezniji zbog naglog porasta narudžbi mikročipova iz Armenije", koja se bavi ponovnim izvozom u Rusiju: ​​"Zemlja je sada jedno od glavnih središta bescarinskog paralelnog uvoza". A neke američke tvrtke "već su zaustavile isporuke u Armeniju".

Prema izvješću američkog analitičkog centra Silverado Policy Accelerator objavljenom 22. siječnja 2023., jedan od glavnih dobavljača novih automobila za rusko tržište je upravo Armenija.

Također, od ljeta 2022., Rusija naglo povećava uvoz Apple i Samsung pametnih telefona iz Armenije. "Čudna se stvar dogodila s pametnim telefonima u Armeniji tijekom ljeta", napisao je The New York Times 31. siječnja 2023.: "Pošiljke iz drugih dijelova svijeta porasle su za više od 10 puta u usporedbi s nedavnim količinama uvoza telefona". “Istodobno je Armenija zabilježila eksplozivne razine izvoza pametnih telefona svom savezniku pod opsadom – Ruskoj Federaciji”, napominje američki list.

Kijev upozorava da će poslovanje s agresorom naštetiti Armeniji

Vlasti u Kijevu pozivaju zemlje bivšeg SSSR-a da zaustave trgovinu sankcionirane robe s agresorom. Središnja obavještajna agencija Ministarstva obrane Ukrajine objavila je 1. ožujka 2023.  da Moskva vodi pregovore s Erevanom "o ponovnom izvozu ruskih proizvoda na međunarodna tržišta": "Planirano je da se isporuka provodi pod krinkom armenske proizvodnje i za izvoz u treće zemlje".

Preporučujemo da se sve zemlje, uključujući i Armeniju, pridržavaju najmanje neutralnosti, rekao je viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak: "Srednjoročno gledano, nije dobro poslovati s Ruskom Federacijom, to je iznimno neisplativo".

Prema riječima savjetnika Volodimira Zelenskija, ako u početku poslovna suradnja s Moskvom i donese dodatne prihode, srednjoročno će "dovesti i do velikih ekonomskih gubitaka i ozbiljne reputacijske štete". "Bolje je pridružiti se neformalnoj koaliciji civiliziranih država, čije je tržište u cjelini veće od tržišta Ruske Federacije, u tom smislu, preporučamo da se držite politike sankcija", rekao je Podoljak.

Bivši partneri Kijeva u SSSR-u i ZND-u očito ne smatraju poslovanje s Moskvom tabu temom. Dok je podržavao Putina u njegovom sukobu s Azerbajdžanom armenski premijer Nikol Pašinjan pokazao je svoju lojalnost Kremlju. U rujnu 2022., na tiskovnoj konferenciji s Putinom, Pašinjanu je postavljeno neugodno pitanje o sekundarnim sankcijama protiv Erevana, zbog ponovnog izvoza robe u Rusku Federaciju. Pašinjan je odgovorio da je potrebno "tražiti nove" mogućnosti" pred "izazovima koji su se pojavili": "Zahvaljujući odlukama koje su donijeli predsjednik Ruske Federacije i Vlada Rusije, uspjeli smo se zajedno nositi s tim prijetnjama".

Pašinjana je na to morao upozoriti i njemački kancelar Olaf Scholz, koji je poslije sastanka s armenskim premijerom 2. ožujka 2023. izjavio da je za Berlin važno "možemo li biti sigurni da se naše sankcije u gospodarskoj sferi neće izbjegavati": "To je ono što tražimo".

Ranije u veljači, latvijski premijer Krišjanis Karinš također je optužio Erevan da ne poštuje sankcije Moskvi, a prema njegovim riječima, u Armeniji "određene vrste trgovina raste vrlo brzo, nesrazmjerno onome što je bilo u prethodnom razdoblju", a roba se, kako navodi, "preusmjerava u Rusiju".

Armenske tvrtke pod sankcijama u SAD-u zbog Rusije

Zapravo, američke sankcije zemljama koje igraju ulogu pomoćnika Putinovoj Rusiji već postaju činjenica. Od jeseni 2022. brojne armenske korporacije su sankcionirane zbog zastupanja interesa svojih ruskih partnera na svjetskim tržištima.

Tako je 30. rujna 2022. Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija uvrstio armensku tvrtku Taco LLC na svoj popis sankcija zbog suradnje s ruskim "Radioavtomatikom". Ruska korporacija je kupovala stranu opremu za vojnu industriju zaobilazeći moskovski embargo, plaćajući Tacou da nabavi rezervne dijelove i organizira proces nabave preko Armenije, otkrio je OFAC.

Ministarstvo financija SAD-a 14. rujna 2022. usmjerilo je pozornost na rusku kompaniju AO PKK Milandr, specijaliziranu za integrirane sklopove. Milander je registrirao podružnicu u Armeniji, Milur Electronics, u svrhu "plasiranja narudžbi stranim tvornicama, proizvodnju integriranih sklopova i prodaju u inozemstvu“. Kako bi izbjegli sankcije, Rusi su koristili tvrtku kćer Milur kao "tajnu zavjesu za poslovanje sa stranim partnerima“.

Saveznici zadovoljavaju potrebe Rusije za robom iz EU

Inače, od “pakta s vragom” nema koristi samo Erevan, koji je očito među njima vodeći na ovoj listi Putinovih saveznika. Ne zarađuje samo Armenija stotine milijuna eura i dolara za pomoć Rusiji, zaglavljenoj u ratu protiv Ukrajine, da nabavi robu i tehnologiju koja joj je potrebna.

List Financial Times je u prosincu pisao da ruski "specijalisti za uvoz" traže sve vrste "rupa u zakonu", korištenje "veze" i "mito" za uvjeravanje zemalja poput Turske, Armenije i Kazahstana da isporučuju robu u Rusku Federaciju, što je zabranjeno sankcijama EU.

Prema Eurostatu, u prvih devet mjeseci Putinove ničim izazvane invazije na susjednu zemlju, isporuke robe iz EU u Rusiju pale su za gotovo polovicu - za 47 posto. Ali u istim mjesecima nije jasno zašto je uvoz iz EU u zemlje ZND-a (koje trenutno imaju najbolje odnose s Moskvom) kao što su Bjelorusija, Kazahstan, Gruzija, Uzbekistan i Kirgistan neočekivano porastao za čak 48 posto.

Zašto su zemlje bivšeg SSSR-a odjednom počele kupovati više robe u EU nego mogu potrošiti? "Zemlje ZND-a igraju ulogu tranzitnih centara za ponovni izvoz robe u Rusiju“, objavio je nedavno Deutsche Welle.

SAD je uvjerio Tursku, UAE i Oman da prestanu s ponovnim izvozom u Rusiju

Istina je da ne profitiraju samo zemlje bivšeg SSSR-a od ponovnog izvoza robe u Rusku Federaciju. “Ponovo dolazi značajan obim robe iz Turske u Rusijukao ponovni izvoz", piše Le Monde, prema kojem se "roba iskrcava u lukama Mersin, Istanbul, Izmir". "Nakon čega se ista ta roba prebacuje u kontejnere lokalnih tvrtki  i šalje morem u Novorosijsk ili kamionima kroz Gruziju u Rusiju",  pišu francuski mediji.

U siječnju 2023. američko Ministarstvo financija upozorilo je članicu NATO-a Tursku i bliskoistočne partnere poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Omana da riskiraju izgubiti pristup američkom tržištu ako ignoriraju režim sankcija Rusiji.

Washington je nagovijestio Turcima da "njihove financijske veze s Moskvom ometaju napore da se zaustavi rat u Ukrajini", citira Bloomberg izvore iz Bijele kuće.

Ankara je demantirala da je Rusiji isporučivala elektroniku koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe. No od početka ožujka 2023. Carinska služba Republike Turska je blokirala tranzit robe pod embargom u Rusiju, izvijestio je Kommersant FM. "Vlada nam je naredila da zaustavimo tranzit takve robe od 1. ožujka 2023.", potvrdio je za Bloomberg visoki izvor u Ankari.

"Vlasti su izdale popis strane robe čiji je ponovni izvoz u Rusiju zabranjen", navodi Reuters predsjednika Istanbulske udruge izvoznika željeznih i obojenih metala Četina Tekdelioglua, prenosi Reuters. Izvor informacija u EU potvrdio je britanskoj agenciji da je Ankara “obećala da neće slati robu Ruskoj Federaciji s popisa sankcija, koja je pod izvoznom kontrolom EU, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva".

EU, SAD i zemlje G7 pojačale su kontrolu poštivanja embarga protiv Rusije, uklanjanje "pravnih rupa" za izbjegavanje sankcija, praćenjem robe i trgovinskih tokova. Prema Bloombergu, zapadne su zemlje također oštro smanjile isporuke poluvodiča, integriranih krugova i druge tehnološke robe u Rusiju.

Sve to pokazuje da je Armenija u posljednjoj godini rata Kremlja u Ukrajini aktivno pomogala Moskvi da izbjegne zapadne sankcije, ne samo isporučujući robu za opću uporabu, već i opremu za rusku vojnu industriju.

Na taj način Erevan ima ulogu jednog od važnih strateških partnera Putinovog režima u njegovom sukobljavanju sa Zapadom i pruža "gospodarsku pozadinu" za rusku agresiju na ukrajinsku državu. Premijer Armenije Pašinjan redovito ponavlja da je "Ruska Federacija najbliži i strateški saveznik Republike Armenije". Dakle, vlasti u Erevanu koje pokušavaju stvoriti dojam preorijentacije prema Zapadu, u praksi pomažu Putinov režim i njegovu brutalnu i ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu.