Rusi tvrde da su snimili šefa ratnog zrakoplovstva: U cijeloj priči jedna stvar je jako opasna

Ruski mediji prošlog su tjedna objavili audiosnimku za koju tvrde da je sa sastanka visokih njemačkih vojnih dužnosnika koji su razgovarali o oružju za Ukrajinu i potencijalnom napadu Kijeva na most na Krimu, zbog čega su ruski dužnosnici zatražili objašnjenje. "Sama snimka pokazuje da se unutar Bundeswehra konkretno raspravlja o planovima za pokretanje zračnih napada na ruski teritorij. To ne zahtijeva nikakvo pravno tumačenje. Sve je više nego očigledno", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. 

Njemačka je objavila da istražuje snimku, a Rusija je pozvala na razgovor njemačkog veleposlanika.  "Ovdje moramo otkriti čini li to Bundeswehr samoinicijativno. Potom se nameće pitanje koliko je Bundeswehr pod kontrolom te koliko  Scholz ima situaciju pod kontrolom? Ili je to dio politike njemačke vlade?", nastavio je Peskov. 

"Oba scenarija su veoma loša. Oba ponovno naglašavaju izravnu uključenost država kolektivnog zapada u sukob oko Ukrajine", dodao je glasnogovornik.  Njemačka je jedna od NATO članica koja je opskrbila Ukrajinu naoružanjem, uključujući tenkove. Rusija "kolektivni zapad" optužuje za korištenje Ukrajine za posredni rat protiv sebe.

FOTO: EPA/Alexander Kazakov

Što se govori na snimkama?

Podsjetimo, časnici Bundeswehra, među kojima je bio i šef njemačkog ratnog zrakoplovstva Ingo Gerhartz, u razgovoru su pripremali informacije za saveznog ministra obrane Borisa Pistoriusa. Tema je bila moguća isporuka njemačke krstareće rakete Taurus Ukrajini. Jedno od pitanja o kojem se razgovara je bi li Ukrajinci Taurusom mogli uništiti most koji je Rusija izgradila do ukrajinskog poluotoka Krima, koji je Rusija anektirala suprotno međunarodnom pravu.

A govori se i o tomu bi li Ukrajinci bili u stanju obaviti programiranje cilja bez sudjelovanja njemačkih stručnjaka te koliko bi trajala obuka ukrajinskih vojnika. U razgovoru se također kaže da politika nije dala zeleno svjetlo za isporuku Taurusa. Ukrajina je u svibnju 2023. službeno zatražila isporuku krstarećih raketa Taurus, ali to savezni kancelar Olaf Scholz odbija zbog straha da bi Njemačka tako mogla biti uvučena u rat.

"Mi ne možemo isporučivati oružje vrlo velikog dometa bez da razmišljamo o tome kako kontrolirati upotrebu tog oružja. A ako želimo kontrolu nad tim oružjem onda moramo slati i njemačke vojnike, a to je u potpunosti isključeno", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) prilikom susreta s učenicima škole u Sindelfingenu. On je rekao kako je svoje stajalište obrazložio već više puta te kako "unutarnjopolitičku raspravu o raznim oružanim sustavima" smatra "čudnom". "Ovu izjavu sam dao već nekoliko puta. Ja sam kancelar i zato to stajalište vrijedi", rekao je Scholz.

FOTO: EPA/RainerKeuenhof

Objava snimke tempirana 

U razgovoru ima informacija koje su s vojnoga gledišta osjetljive. Jedan od sugovornika, vjerojatno se radi o šefu njemačkoga ratnog zrakoplovstva Gerhartzu, kaže da može zamisliti da bi Njemačka najprije isporučila 50, a kasnije još 50 krstarećih raketa, što, po njegovom mišljenju, ne bi bitno promijenilo tijek rata. Druga osjetljiva stvar je tvrdnja jednog sugovornika da Britanci, koji su Ukrajincima isporučili svoje krstareće rakete Storm Shadow, imaju "na licu mjesta nekoliko ljudi".

Slično je interpretirana i jedna izjava saveznoga kancelara Olafa Scholza prije nekoliko dana da "ono što se kod Britanaca i Francuza čini glede odabira cilja i praćenja cilja ne može biti činjeno u Njemačkoj". Britanci su nakon toga objavili da je korištenje raketa Storm Shadow i proces odabira cilja stvar Ukrajinaca. Za Njemačku je objavljena snimka osjetljiva i zato što pokazuje očitu rupu u zaštiti vojne komunikacije.

Rusi objavili tajne snimke, Medvedev odmah uzviknuo: 'Oni su nam opet najveći neprijatelji'

Poznato je da su sudionici razgovora koristili platformu Webex. Iz snimka je očito da Rusija želi stvoriti dojam da je Njemačka već odavno sudionica u ratu. Njemački političari smatraju da je snimka objavljena ciljano odmah nakon pogreba kritičara Kremlja Alekseja Navalnog i objavljivanja izvještaja da je bivši šef Wirecarda Jan Marsalek radio za ruske tajne službe. Wirecard je propalo njemačko poduzeće za elektroničko plaćanje u kojem su "nestale" otprilike dvije milijarde eura.