Republika Srpska donijela deklaraciju: od Hrvatske traže odštetu zbog NDH

Entitetski je parlament nakon dvodnevne rasprave deklaraciju, koju je predložio predsjednik stranke Narodni demokratski pokret (NDP) i bivši predsjednik RS Dragan Čavić, usvojio samo glasovima zastupnika iz stranaka sa srpskim predznakom, dok su bošnjački i hrvatski zastupnici, okupljeni u koaliciju "Domovina", odbili sudjelovati u glasovanju.

Klub bošnjačkih zastupnika inzistirao je na tvrdnji kako parlament RS nema moralno pravo donositi deklaracije o zločinima počinjenim prije pola stoljeća, a odbijati priznati one iz rata od 1992. do 1995. godine, poput genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

"Zločin genocida kojega je počinila NDH nad Srbima, Židovima i Romima nepobitno je utvrđen", kazao je Čavić ustvrdivši da se time ne želi umanjiti značenje drugih zločina čije su žrtve, u drugim okolnostima i vremenima, bili i pripadnici drugih naroda. Ocijenio je kako je priznanje zločina i time prekidanje začaranog kruga mržnje i osvete ključ mira u BiH.

"Krajnje je vrijeme da kroz ovaj, ali druge parlamente izgradimo odnos prema prošlosti. U slučaju NDH to su povijesno i znanstveno dokazani zločini, iako postoje prijepori oko broja žrtava", kazao je Čavić. Dodao je kako Srbi, poput Armenaca, imaju pravo na stvaranje slike o tome što se zbivalo u prošlosti, tim prije jer je, po njegovu sudu, prava istina o zločinima u Drugom svjetskom ratu u bivšoj SFRJ ostala skrivena.

Deklaracija, kako je kazao Čavić, "ima planetarno značenje" i bit će proslijeđena parlamentima drugih država te međunarodnim organizacijama s ciljem da se zločini u NDH svugdje počnu tretirati sukladno Konvenciji UN iz 1948. godine o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

Dokumentom kojega je usvojio parlament RS predloženo je, među ostalim, da se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji odredi isti dan sjećanja na žrtve genocida u NDH, ali i da današnja Republika Hrvatska prihvati "povijesnu i svaku drugu odgovornost za genocid NDH nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata".

Predloženo je i posebno očuvanje spomen-kompleksa u Donjoj Gradini gdje je od 1941. do 1945. godine funkcionirao dio jasenovačkog logora.

U deklaraciji je navedeno i kako ona "ne predstavlja akt ugrožavanja bilo kakvog subjektiviteta današnje Republike Hrvatske", odnosno kako joj je jedini cilj upozoriti svijet da se zločin genocida ne može izbrisati iz povijesti.