Na referendumu o neovisnosti Nove Kaledonije izlaznost čak 74 posto; većina odbija neovisnost?

U usporedbi s tim stopa izlaznosti na lokalnim izborima 2014. bila je 58,19 posto.

Biračka mjesta, njih 284, otvorena su u nedjelju u osam ujutro po lokalnom vremenu (22 sata u subotu po srednjoeuropskome) i zatvorila su se u 18 sati (8 ujutro u nedjelju po srednjoeuropskom), a birači su se trebali na povijesnom referendumu izjasniti jesu li za to da Nova Kaledonija "dobije puni suverenitet i postane neovisna".

Objava rezultata očekuje se tijekom večeri odnosno u nedjelju tijekom jutra.

Referendum je dio dogovora postignutoga prije dva desetljeća nakon nasilne kampanje separatista autohtonog naroda Kanak.

Skupine za neovisnost pozvale su kanačke glasače da "zbace okove kolonijalnih vlasti". Međutim, ankete pokazuju da većina glasača odbija neovisnost.

Oko 175.000 ljudi ima pravo glasa na teritoriju istočno od Australije, no kanački narod čini manje od 50 posto glasačkoga tijela.

Među etničkim Europljanima na tom prostoru francuski nacionalizam je jak, a promatrači kažu kako čak i sami pripadnici naroda Kanak podržavaju ideju da ostanu dio Francuske.

Do podneva odaziv je 41,8 posto, u usporedbi s 27,3 posto za vrijeme lokalnih izbora 2014., kazali su dužnosnici.

Udaljeni otoci svake godine od francuske vlade dobivaju oko 1,3 milijarde eura.

Nova Kaledonija ima bogate rezerve nikla, važnu komponentu u elektronici, a Francuska na teritorij gleda kao na strateško, politički i ekonomski važno područje u regiji.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratit će se javnosti putem televizije nakon rezultata koji se očekuju od 23 sata po lokalnom vremenu.

Tijekom posjeta glavnome gradu Noumeai u svibnju rekao je da bi "Francuska bila manje lijepa bez Nove Kaledonije".

Glasači koji su izišli na glasanje u nedjelju morali su odgovoriti na pitanje: "Želite li da Nova Kaledonija stekne puni suverenitet i postane neovisna?"

U skladu s uvjetima iz dogovora 1998. u slučaju odluke 'ne', još dva referenduma o neovisnosti moći će se održati do 2011.

U slučaju odluke 'da', bit će to prvi francuski teritorij koji se odvaja nakon Džibutija (1977) i Vanuatua (1980).

Francuska je prvi put izrazila pravo na otoke 1853. te ih koristila kao kažnjeničku koloniju.

U 1980-ima izbio je sukob između francuskih snaga i autohtonih Kanaka.

Vrhunac sukoba bio je kad su kanački separatisti držali skupinu francuskih žandara u pećini. U francuskom napadu život je izgubilo 19 Kanaka i dva vojnika.