Rastu vrijednosti cijena dionica i dolara; euro pod velikim pritiskom

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 2,6 posto, na 24.331 bod, dok je S&P 500 skočio 3,5 posto, na 2.929 bodova, a Nasdaq indeks 6 posto, na 9.121 bod.

Nakon što su u ožujku svjetske burze zbog izbijanja koronakrize oštro pale, u travnju su nadoknadile dio gubitaka zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima vlasti, a nastavile su rasti i na početku svibnja.

To se, među ostalim, zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija. Dosad je većina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavila kvartalna poslovna izvješća, pri čemu ih je više od 60 posto nadmašilo očekivanja.

Stoga sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu biti 12 posto manje nego što su bile u istom lanjskom tromjesečju, dok su još prije desetak dana očekivali pad od 15 posto.

Početkom godine, prije izbijanja koronakrize, očekivao se rast zarada za 6,3 posto.

U fokusu ulagača posljednjih je dana i postupno popuštanje restrikcija u mnogim zemljama, što bi trebalo oživjeti gospodarske aktivnosti, dok bi poticajne fiskalne i monetarne mjere trebale podržati oporavak gospodarstava u drugoj polovici godine.

"Zasad sve ide glatko, a to je za tržište dobar znak", kaže Brad McMillan, direktor u tvrtki Commonwealth Financial Network.

Ulagače je ohrabrio i rast cijena nafte jer bi s oživljavanjem gospodarstava trebala ojačati i potražnja za 'crnim zlatom'.

Zbog toga su loši gospodarski pokazatelji prošloga tjedna bili u drugom planu. Tako i podatak da je u travnju u SAD-u izgubljeno 20,5 milijuna radnih mjesta, što je najveći pad zaposlenosti od Velike depresije 1930.-ih godina. Pritom je stopa nezaposlenosti skočila sa 4,4 na rekordnih 14,7 posto.

"Tržište se, ispravno ili pogrešno, više fokusira na to kakvi će pokazatelji biti za dva, tri mjeseca, nego na sadašnje", kaže Eric Freedman, direktor u U.S. Bank Wealth Management.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3 posto, na 5.935 bodova, a frankfurtski DAX 0,4 posto, na 10.904 boda. No, pariški CAC oslabio je 0,5 posto, na 4.549 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 2,85 posto, na 20.179 bodova.

Dolar ojačao, euro pod pritiskom

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, dok je euro bio pod pritiskom zbog dvojbi u vezi programa Europske središnje banke (ECB) za kupnju državnih obveznica.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 99,80 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 1,3 posto, na 1,0840 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara pala je, pak, 0,2 posto, na 106,65 jena.

Pad tečaja eura posljedica je odluke njemačkog ustavnog suda prema kojoj je ECB-u dao rok od tri mjeseca da opravda program kupnje državnih obveznica.

Naime, kako bi podupro gospodarstvo i potaknuo inflaciju prema planiranim razinama, ECB je od 2015. do kraja 2018. godine u sklopu programa PSPP kupio državne obveznice i druge vrijednosne papire približne vrijednosti 2.600 milijardi eura.

Time je pomogao eurozoni da prebrodi nekoliko kriza, ali je ušao u sukob s Njemačkom koja budno pazi da ECB ne prekorači mandat i ne financira izravno države članice.

 Skupina njemačkih akademika već dugo tvrdi da je središnja monetarna institucija prekoračila mandat, a podnijeli su i tužbu koja se našla pred njemačkim ustavnim sudom.

 Sud je prošloga utorka presudio da ECB kupnjom obveznica nije prekršio ovlasti, ali nije poštovao načelo proporcionalnosti te mjere.

 Stoga je ECB-u dao rok od tri mjeseca da transakcije u sklopu spornog programa 'pokrije' odgovarajućim odlukama, dodajući da u protivnom njemačka središnja banka više neće moći sudjelovati u programu.

ECB je, pak, poručio da odgovara samo institucijama Europske unije.

S druge strane, prošloga su tjedna ojačale valute koje su osjetljive na zbivanja u globalnoj trgovini, nakon vijesti da su se američki i kineski trgovinski pregovarači dogovorili da će jačati suradnju oko trgovinskog sporazuma, a podršku im je pružilo i polagano pokretanje poslovanja u sve više zemalja.

Vodeći trgovinski predstavnici SAD-a i Kine razgovarali su u petak o prvoj fazi trgovinskog dogovora, pri čemu je Kina poručila da su se dogovorili da će poboljšati ozračje za primjenu prve faze dogovora, dok je SAD kazao da obje strane očekuju da će obveze biti ispoštovane.

Telefonska konferencija sazvana je zbog jačanja napetosti između ta dva najveća gospodarstva svijeta, pri čemu su situaciju dodatno zaoštrile američke kritike u vezi kineskog rješavanja epidemije novog korona virusa.

Podršku dolaru pružili su u petak i nešto manje loši podaci s američkog tržita rada nego što se očekivalo.

U travnju je, naime, u SAD-u izgubljeno 20,5 milijuna radnih mjesta, što je najveći pad zaposlenosti od Velike depresije 1930.-ih godina. Pritom je stopa nezaposlenosti skočila sa 4,4 na rekordnih 14,7 posto.

No, analitičari u anketi Reutersa očekivali su pad broja zaposlenih za 22 milijuna, a skok stope nezaposlenosti na 16 posto.

"Ovaj pad zaposlenosti dogodio se brzo zbog paralize gospodarstva, a ne neke duge 12-godišnje depresije", kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial i dodaje da je tržište trenutno više usmjereno na vijesti o postupnom pokretanju gospodarstva nego na loše makroekonomske brojke.