MOSKVA TVRDI DA SE POVLAČE
Raste zabrinutost Zapada zbog granatiranja Ukrajine drugi dan zaredom; Rusi i dalje niječu napad i najavljuju nove vojne vježbe
Ukrajinske vladine snage i proruski pobunjenici izvijestili su u petak o snažnom granatiranju na istoku Ukrajine drugi dan zaredom, što bi po Washingtonu i drugim zapadnim saveznicima moglo biti dio plana koji bi Rusiji mogao poslužiti kao izlika za invaziju.
Diplomatski izvor s višegodišnjim izravnim iskustvom u tom sukobu rekao je da je granatiranje u zadnja dva dana duž linije razdvajanja u istočnoj Ukrajini najjače otkako su 2015. prekinute velike borbe dogovorom o prekidu vatre.
Rusija niječe optužbe Zapada da planira opću invaziju Ukrajine, zemlje s preko 40 milijuna stanovnika, što bi mogao postati najgori rat u Europi zadnjih desetljeća.
Moskva je ovaj tjedan rekla da povlači dio snaga raspoređenih na ukrajinskim granicama.
Najveća vojna mobilizacija u Europi od Drugog svjetskog rata
Zapadne zemlje u to ne vjeruju jer u to područje pristižu nova oprema i vojnici koji provode pripreme koje se obično provode u posljednjim danima pred napad.
Prema američkom veleposlaniku pri OESS-u Michaelu Carpenteru Rusija je nagomilala do 190.000 vojnika u pogranična područja.
"Procjenjujemo da je Rusija vjerojatno nagomilala između 169.000 i 190.000 ljudi u ili u blizini Ukrajine, dok je 30. siječnja bilo raspoređeno oko 100.000 ljudi", rekao je u petak Carpenter na sastanku OESS-a u Beču kojemu nije nazočila Rusija.
"To je najveća vojna mobilizacija u Europi od Drugog svjetskog rata."
Financijska tržišta potresena su mogućnošću rata koji bi mogao poremetiti globalnu opskrbu energijom i unazaditi oporavak od pandemije. Dijelom ih je ipak umirila najava da će se američki državni tajnik Antony Blinken sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom idući tjedan, pod uvjetom da Rusija prije ne izvrši invaziju.
Značajna eskalacija granatiranja na istoku Ukrajine, gdje se sukobi vode od 2014., oglasila je od četvrtka zvono na uzbunu u cijelom svijetu. Obje strane tvrde da je granatiranje dramatično pojačano, premda za sada nema izvješća o poginulima.
Spomenuti diplomatski izvor rekao je da je u petak ujutro zabilježeno gotovo 600 eksplozija, 100 više nego u četvrtak, od kojih neke od topničkih i velikih minobacačkih granata kalibra 152 mm i 122 mm. Iz tenkova su ispaljene najmanje četiri salve.
"Pucaju na sve i svakoga", rekao je izvor. "Nije bilo ničega ovakvoga od 2014./2015.".
Kremlj je ocijenio da je situacija na istoku Ukrajine potencijalno jako opasna.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je izrazio zabrinutost zbog granatiranja na istoku Ukrajine i optužio OESS da ignorira ukrajinsko kršenje mirovnog procesa.
Blinken je Vijeću sigurnosti UN-a rekao da Washington vjeruje da Rusija planira opći napad. Mogao bi početi lažnim izgovorom, možda insceniranim napadom i lažnim optužbama, rekao je.
Zapadna histerija?
Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak telefonom s čelnicima Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Rumunjske te Europske unije i NATO-a.
Kremlj odbacuje optužbe da planira invaziju kao histeriju Zapada. Moskva je u petak rekla da se jedna tenkovska postrojba i dvije mehanizirane pješačke postrojbe vraćaju u baze na jugu i u središnjoj Rusiji nakon vježbi.
Ali Rusija također zahtijeva da joj se ispuni niz sigurnosnih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće ući u NATO, što je za Zapad neprihvatljivo.
Rusija je u četvrtak poslala odlučno pismo SAD-u optužujući ga da ignorira njezine sigurnosne zahtjeve i zaprijetila nespecificiranim "vojno-tehničkim mjerama".
Rusija je objavila da će predsjednik Putin u subotu osobno nadgledati vježbe ruskih strateških nuklearnih snaga, napomenuvši da se zbog toga ne treba zabrinjavati.
Spor oko međusobnog protjerivanja diplomata također se zaoštrio pošto je Moskva naredila drugom čovjeku američkog veleposlanstva da napusti zemlju jer je SAD protjerao neimenovanog ruskog diplomata. Washington je to ocijenio eskalacijom.
Sama Ukrajina umanjuje vjerojatnost skorog ruskog napada, zbog čega često proturječi prijateljima sa Zapada. Kijev tvrdi da upozorenja na rat idu Rusiji na ruku šireći paniku i nanoseći štetu ukrajinskom gospodarstvu.
"Naši obavještajci vide sva kretanja koja bi mogla biti potencijalna prijetnja Ukrajini. Procjenjujemo da je vjerojatnost velike eskalacije niska", rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov u petak u ukrajinskom parlamentu.
Vježbe u Bjelorusiji
Nedoumice u pogledu namjera Kremlja izazivaju i vježbe u Bjelorusiji s desecima tisuća vojnika, koje bi trebale završiti u nedjelju. Moskva je rekla da će se vojnici vratiti u Rusiju u nekom trenutku nakon vježbi, ali nije rekla kada.
Proruski predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je u petak stigao u Moskvu na razgovore o tome, sugerirao je da bi Rusi mogli ostati.
"Oružane snage ostat će koliko god bude potrebno", rekao je Lukašenko, prenijela je agencija BelTa.
Washington je jasno rekao da neće slati vojnike da brane Ukrajinu, ali i zaprijetio da će na napad odgovoriti financijskim sankcijama, što Rusija, koja je već pod sankcijama od aneksije Krima 2014., zanemaruje.
SAD je, međutim, poslao dodatne vojnike kako bi pojačao obranu članica NATO-a koje graniče s Ukrajinom.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je u petak tijekom posjeta Varšavi da će Washington prodati 250 tenkova Abrams Poljskoj.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.