RASKOL U RUSIJI? Vojska traži otvorene ruke i žestoki napad na Ukrajinu, a za ratne neuspjehe krive obavještajce, ali i Putina

Ruska vojska duboko je nezadovoljna novom i po svemu sudeći "skraćenom" strategijom koju je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da usvoje u Ukrajini, napuštajući tako prvotni veliki cilj zauzimanja Kijeva i zamijenivši ga s puno skromnijim ciljem invazije na Donbas.

Pritom upiru prstom u druge agencije, prvenstveno u FSB-ov ogranak za vanjske obavještajne službe, zbog dezinformiranja predsjednika o pravoj situaciji unutar Ukrajine koji su doveli do neuspjeha. Čini se da drugi odjeli FSB-a dijele analizu vojske te autori članka tvrde; rat u Ukrajini oštro je podijelio rusko društvo.

"Kao novinari očekivali smo da ćemo izgubiti mnoge kontakte u ruskoj vojsci i tajnim službama nakon što je invazija počela 24. veljače. Uostalom, jedno je žaliti se novinaru na korupciju u svojoj agenciji, a sasvim je drugo razgovarati o ratu s onima koji su zauzeli javni antiratni stav. I doista, u prvom mjesecu rata neki su izvori odbijali odgovarati na naše pozive i poruke", pišu Borogan i Soldatov za CEPA-u (Europski centar za analizu europskih politika).

Kremlj uložio velike napore da sakrije uhićenje jednog od šefova FSB-a

Međutim, tvrde da se situacija sada dramatično promijenila. Prošlog tjedna počeli su primati sve više poziva i poruka od svojih kontakata u vojsci i FSB-u koji su pristali komentirati medijske izvještaje o Sergeju Besedi, jednom od šefova tzv. Pete službe FSB-a, zadužene za prikupljanje političkih obavještajnih podataka o Ukrajini i koja kultivira prokremljansku oporbu u Kijevu. General je poslan u zloglasni zatvor Lefortovo u Moskvi, koji je na užasnoj reputaciji još od Staljinovih čistki kada su nebrojene žrtve ubijene u podrumu zgrade.

Kremlj je uložio bjesomučne napore da sakrije detalje Besedinog uhićenja, i u tome su išli toliko daleko da su promijenili generalovo ime u zatvorskoj evidenciji (Istražni odbor, glavni istražni organ Rusije, otišao je toliko daleko da je zanijekao činjenicu kaznenog progona Besede). Informaciju o njegovom uhićenju, ruskim novinarima su potvrdili u ruskom Spetsnazu (specijalne snage u ruskoj vojnoj obavještajnoj službi), ali i u Službi ekonomske sigurnosti FSB-a.

Videozapisi o Besedinoj nevolji zabilježili su milijune pregleda na ruskom YouTubeu, a o njima se široko raspravljalo na prokremljskim kanalima Telegrama. Glasine su divljale na sve strane sugerirajući da je kompromitirajući materijal o Besedi dostavila konkurentska agencija, SVR (Vanjska obavještajna služba).

Vojska tvrdi da je glavni neprijatelj sada NATO, a ne više Ukrajina

Znači li to da su vojska ili FSB zaključili da je rat s golemim žrtvama i nesposobnim vodstvom bio pogreška? Kratak odgovor je ne, upravo suprotno. Ruska vojska vjeruje da je ograničavanje početnih ciljeva rata ozbiljna pogreška. Oni sada tvrde da se Rusija ne bori protiv Ukrajine, nego protiv NATO-a. Viši časnici stoga su zaključili da se Zapad bori iz sve snage (kroz opskrbu Ukrajine sve sofisticiranijim oružjem), dok se njihove vlastite snage u okviru nove strategije bore u okviru "mirnodopskih ograničenja" poput ograničenja zračnih napada na neka ključna područja ukrajinske infrastrukture. Ukratko, vojska sada zahtjeva sveobuhvatni rat, uključujući mobilizaciju, tvrdi se u članku.

Frustracija je postala toliko snažna da se interna komunikacija prelila u javni prostor. Tako je Alexander Arutyunov, koji djeluje kao bloger pod nazivom Razvedos, poznati veteran Spetsnaza, uputio video molbu Putinu: "Dragi Vladimire Vladimiroviču, molim vas odlučite, vodimo li rat ili se samozadovoljavamo?".

Ujedno je uputio zahtjev za konačnu eskalaciju situacije; ili masovni zračni napadi na ukrajinsku infrastrukturu ili prestanak rata. Video je brzo postao viralan, posebno među provojnim skupinama na društvenoj mreži VK, kao i na Telegram kanalima povezanima s ruskom vojskom. Telegramski kanal "FighterBomber", povezan s ruskim zrakoplovstvom, objavio je 12. travnja komentar o NATO-ovim isporukama oružja Ukrajini: "Naravno, dodatno ćemo povećati jedinice protuzračne obrane na granici s Ukrajinom kako bismo pokrili svoj teritorij od balističkih raketnih napada, ali je također jasno da zemlje NATO-a imaju daleko više oružja od Rusije". Autor je izrazio optimizam da će rusko zrakoplovstvo moći zaustaviti priljev oružja od strane Zapada, ali je upozorio da će daljnji ukrajinski uspjesi "gotovo sigurno potaknuti upotrebu nuklearnog oružja" protiv ciljeva u Ukrajini.

Nakon Putinove druge faze rata, vojska traži - još više rata

A onda je 22. travnja general ruske vojske Rustam Minnekaev najavio drugu fazu "specijalne operacije" koja će imati za cilj "uspostaviti punu kontrolu nad Donbasom i južnom Ukrajinom".

"Ovo će osigurati kopneni koridor za Krim, kao i utjecati na vitalne objekte ukrajinskog gospodarstva", rekao je Minnekaev, prema ruskim agencijama. "Kontrola nad jugom Ukrajine je još jedan izlaz u Pridnjestrovlje (odcijepljenu regiju Moldavije s ruskim garnizonima), gdje također postoje činjenice koje ukazuju na ugnjetavanje stanovništva ruskog govornog područja". Ili drugim riječima, izrekao je ono o čemu se već dulje vrijeme spekulira u medijima - cilj je u rat uvuči i Moldaviju.

Ovo je bilo čudno, ustvrdili su autori teksta. Minnekaev je zamjenik zapovjednika Središnjeg vojnog okruga, a svoje je riječi iznio na godišnjem sastanku Saveza obrambenih industrija. Najvjerojatnije objašnjenje bilo bi da je, budući da je nedavno prisustvovao sastancima Glavnog stožera, postao pretjerano uzbuđen onim što je čuo, a zatim je otkrio vijest na prvom javnom sastanku nakon toga.

Veliki uspjeh Sergeja Šojgua

Bez obzira na to, to je znak da ruska vojska želi više rata, a ne manje. Ono što izostaje u svim tim vojnim raspravama, javnim ili privatnim, jest bilo kakva kritika prema Sergeju Šojguu, ministru obrane, ujedno i javnom licu rata. Šojgu je nekako uspio zadržati poštovanje vojske i sav bijes preusmjeriti s vojske. Privatno se moglo čuti da vojska, pa čak i tajne službe, krive ne samo Petu službu FSB-a za dezinformiranje predsjednika, već i samog predsjednika zbog loše odluke o promjeni vojne strategije.

Godine 2014., kada je ruska vojska naglo okupirala Krim, vojska i sigurnosne službe bile su na istoj strani s Putinom – u potpunosti su podržale njegovu odluku o aneksiji Krima i bili su vrlo entuzijastični zbog načina na koji je to učinjeno. Situacija je bitno drugačija 2022. godine. Je li to bitno? To je jako bitno.

Ovo je prvi put da "siloviki" rade distancu između sebe i predsjednika, što otvara razne mogućnosti, zaključuju autori u svojoj analizi.