U Prijedoru pokopani ostaci šest bošnjačkih žrtava tijekom progona nesrpskog stanovništva

Vjerski obred predvodio je poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, a u njemu je sudjelovao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Najmlađa pokopana žrtva zločina Nihad Memić, koji je imao 19 godina kada je ubijen. Njegovi, kao i posmrtni ostaci još četiri pokopana Bošnjaka, pronađeni su tek 2017. godine na Korićanskim stijenama, lokalitetu na obroncima planine Vlašić.

Ranije je bio planiran pokop još 24 identificirane žrtve, no to je otkazano jer članovi njihovih obitelji zbog epidemije nisu mogli doći u Prijedor.

Pripadnici policije bosanskih Srba na Korićanskim su stijenama 21. kolovoza 1992. godine ubili više od dvije stotine prijedorskih Hrvata i Bošnjaka koji su prije toga bili zatočeni u logorima Keraterm i Omarska.

Zarobljenike su na prijevaru odvezli iz logora s obrazloženjem kako ih vode na razmjenu, da bi ih na Vlašiću istjerali iz autobusa i strijeljali, a tijela žrtava potom su pobacali u provaliju gdje su godinama ležala.

Tijekom kampanje etničkog čišćenja Prijedora i okolnih naselja ubijeno je više od tri tisuće osoba nesrpske nacionalnosti, a oko 30 tisuća ih je protjerano. Među ubijenima je bilo i 102 djece.

U Tomašici kod Prijedora je otkrivena najveća masovna grobnica u BiH gdje su 2013. godine pronađeni posmrtni ostaci 430 žrtava.

To je bila jedna od ključnih činjenica zbog koje je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) višekratno u procesima protiv političkih i vojnih čelnika bosanskih Srba zločine u sjeverozapadnoj Bosni opisivalo kao genocid, no nije donesena niti jedna presuda koja bi podržala tu kvalifikaciju.

U svojoj je hutbi (propovijedi) reis Kavazović kazao kako je genocid u Srebrenici bio samo završni čin onoga što je počelo 1992. godine u Prijedoru.

"To je bio zločinački projekt koji je brižljivo planiran", rekao je Kavazović dodajući kako se danas i ta istina pokušava prekrojiti, ali to neće dopustiti ni svjedočanstvo Tomašice niti onih koji su progone preživjeli.

Banjolučki biskup Franjo Komarica, u čijoj je biskupiji i Prijedor, uoči pokopa u posebnoj izjavi je kazao kako zločini iz 1992. još jednom podsjećaju na zlo koje je donio rat u BiH te kako su njegove posljedice ostale i danas u vidu velike nepravde. 

"Svi koji imaju moć, moraju i trebaju odlučno i zajednički krenuti u ispravljanje velike nepravde da bismo imali kakvu-takvu zagarantiranu i sigurnu budućnost. A ona se temelji, nažalost, na teškoj nepravdi, na teškom zlu, zločinu, koji ovdje još strašno zaudara nečovještvom. Ne možemo graditi sigurniju i poželjniju i svima nama potrebniju budućnost bez istine i pravde", kazao je biskup Komarica dodajući kako se danas pokušava "ubiti" i istina o počinjenim zločinima čime se žrtve dodatno ponižava.

Vlasti u Prijedoru odbile su zahtjev organizatora komemoracije održane u ponedjeljak da taj dan proglase danom žalosti, a već godinama odbijaju i prihvatiti i prijedlog da se u tom gradu podigne spomenik ubijenoj djeci.

U Prijedoru desetljećima vlada Demokratski narodni savez (DNS), stranka koja je u čvrstoj koaliciji sa Sevzom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.