Prije 77 godina bačena je atomska bomba na Hirošimu

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, a nedugo nakon toga je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno istaknuo mogućnost nuklearnog udara. Sukob je također povećao zabrinutost oko sigurnosti ukrajinskih nuklearnih postrojenja.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pridružio se tisućama okupljenih u Parku mira u središtu Hirošime kako bi obilježili godišnjicu bombardiranja koje je ubilo 140.000 ljudi prije kraja 1945. godine.

Ovo je tek drugi put da je glavni tajnik UN-a sudjelovao u godišnjoj ceremoniji u Hirošimi. "Nuklearno oružje je besmislica. Ne jamči sigurnost - samo smrt i uništenje", rekao je Guterres. "Tri četvrt stoljeća kasnije, moramo se zapitati što smo naučili iz oblaka gljive koji se nadvio iznad ovog grada 1945."

Guterres je izbjegao izravno spominjanje Rusije, koja svoju invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui, čiji grad ove godine nije pozvao ruskog veleposlanika na ceremoniju, bio je oštriji i kritičniji prema vojnim akcijama Moskve u Ukrajini. "U invaziji na Ukrajinu, ruski vođa, izabran da zaštiti živote i imovinu svog naroda, koristi ih kao instrumente rata, kradući živote i sredstva za život civila u drugoj zemlji", rekao je Matsui.

"Širom svijeta, ideja da mir ovisi o nuklearnom odvraćanju dobiva na zamahu", dodao je Matsui.

"Ove pogreške su izdale želju čovječanstva, rođenu iz naših ratnih iskustava, da se postigne miran svijet bez nuklearnog oružja. Prihvatiti status quo i napustiti ideal mira koji se održava bez vojne sile predstavlja prijetnju samom opstanku ljudske rase. "

U 8.15 h ujutro 6. kolovoza 1945. američki ratni zrakoplov B-29 Enola Gay bacio je bombu pod nadimkom "Little boy" i uništio grad u kojemu je živjelo procijenjenih 350.000 ljudi.

U subotu se oglasilo Zvono mira, a gomila okupljenih, uključujući japanskog premijera Fumija Kishidu koji je iz Hirošime, odala je počast minutom šutnje točno u vrijeme kad je bomba eksplodirala.

"Početkom ove godine, pet država s nuklearnim oružjem objavilo je zajedničku izjavu: 'Nuklearni rat se ne može dobiti i nikada se ne smije voditi'", dodao je Matsui.

"Zašto ne pokušavaju ispuniti svoja obećanja? Zašto neki čak nagovještavaju korištenje nuklearnog oružja?"

U četvrtak je ruski veleposlanik u Japanu Mihail Galuzin položio cvijeće na spomen-kamen u parku i rekao novinarima da njegova nacija nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje.

Kishida, koji je odabrao Hirošimu kao mjesto održavanja summita skupine G7 iduće godine, pozvao je svijet da odustane od nuklearnog oružja.

Ranije ovog tjedna postao je prvi japanski čelnik koji je sudjelovao na Revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

"Nastavit ćemo prema idealu nuklearnog razoružanja čak i s obzirom na trenutno teško sigurnosno okruženje", rekao je.

Nakon katastrofe u Hirošimi uslijedilo je atomsko bombardiranje Nagasakija od strane američke vojske 9. kolovoza, u kojem je poginulo više od 75.000 ljudi. Japan se predao šest dana kasnije, čime je završen Drugi svjetski rat.