Predstavnica MUP-a na sastanku s kolegama u Sarajevu o mješovitim migracijama

Ministarski sastanak u Sarajevu okupio je predstavnike zemalja jugoistočne Europe (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije), država članica Europske unije (Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Grčka), Turske, Frontexa, IOM-a i UNHCR-a i bio je posvećen razmatranju konkretnih mjera za jačanje suradnje kako bi se na sveobuhvatan i učinkovit način odgovorilo na povećana migracijska kretanja koja su zamjetna u proteklih nekoliko mjeseci.

Predstavnici zemalja jugoistočne Europe pokazali su otvorenu spremnost za preuzimanje svog dijela odgovornosti i davanje značajnijeg doprinosa u odgovoru na povećana migracijska kretanja, ali i zatražili konkretniju pomoć Europske unije u smislu financijske potpore i obuke u jačanju svih relevantnih nacionalnih kapaciteta. Istaknuli su važnost razmjene podataka, ulaganja u tehničku opremu i važnost dosljednije provedbe politike vraćanja migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu prije nego li dospiju u zemlje jugoistočne Europe. U tom smislu je kao glavni nedostatak istaknuta činjenica da većina zemalja nema zaključene sporazume o readmisiji s državama podrijetla migranata. Stoga je jedan od zaključaka ministarske rasprave da bi Europska komisija trebala pružiti podršku državama jugoistočne Europe u zaključivanju takvih sporazuma. Prepoznata je i važnost jačanja suradnje u suzbijanju sve razgranatije mreže krijumčara.

Hrvatska je istaknula da kontinuirano prati i analizira migracijska kretanja te je već od kraja prošle godine zahtijevala od Europske komisije i država članica EU-a da zadrže pažnju na istočno-mediteranskom migracijskom pravcu i istovremeno ukazivala na važnost jačanja suradnje s državama jugoistočne Europe. Na temelju recentnih sastanaka na ministarskoj razini i razini državnih tajnika ukazala je na potrebu daljnje provedbe Izjave EU-Turska, pružanja financijske, tehničke i operativne podrške Grčkoj s obzirom na povećan broj dolazaka migranata kopnenom granicom iz Turske te ukazala na važnost dosljednije provedbe postupaka vraćanja prije nego li se migranti iz Grčke upute prema Albaniji, Crnoj Gori i BiH te dalje prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji  i drugim članicama EU-a. Naglasila je kako je to ujedno poruka da ćemo sustavno odgovoriti na nezakonita migracijska kretanja te podržavati zakonite putove dolaska u Europu.

Kada je riječ o državama jugoistočne Europe istaknula je kako je očekivanje Europske unije i njezinih država članica da sustavnije ulažu u razvoj kapaciteta granične policije, tehničko opremanje granica, povećanje prihvatnih kapaciteta, provedbu sporazuma o readmisiji, zaključivanje statusnih sporazuma s Frontexom i razmjenu informacija, koju je ocijenila ključnom i za praćenje daljnjeg razvoja migracijskih kretanja kao i za učinkovito suzbijanje krijumčarskih mreža. Aktualnu dinamiku migracijskih kretanja ocijenila je savladivom, ali i upozorila da na promjenu strukture migranata značajno utječe vizna politika pojedinih država u regiji koja značajno odstupa od zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Podsjetila je na važnost daljnje suradnje u području  sigurnosti i migracija kao jednog od prioritetnih područja suradnje u novoj Strategiji proširenja. Zaključno je istaknula da ostaje predana učinkovitom nadzoru vanjskih granica, zaštiti osoba koje ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu te ispunjavanju preostalih preporuka za članstvo u Schengenskom prostoru koje uključuju i nastavak tehničkog opremanja vanjske granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

U drugom dijelu sastanka razmotren je humanitarni aspekt aktualnih migracijskih kretanja. Sastanak je završio zaključkom da će se u skladu s glavnim naglascima iz rasprave doraditi predloženi zaključi te sačiniti izvješće kojim će se o ishodu sastanka izvijestiti Europska komisija.