Predsjednik vanjskopolitičkog odbora EP: Bosanskohercegovački Hrvati drže na okupu BiH jer bez njih došlo bi do lakše podjele na bošnjački i srpski entitet

Zastupnica HDZ-a Željana Zovko organizirala je u prostorijama Europskog parlamenta raspravu pod nazivom "Izborni zakon Bosne i Hercegovine: pitanje mira i stabilnosti za EU?"

Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister, predstavnici službe za vanjsko djelovanje EU-a i Opće uprave za susjedsku politiku, profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru Dražen Barbarić, Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI), te predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma Martin Mikulić.

Raspravi su prisustvovali hrvatski zastupnici Karlo Ressler, Ladislav Ilčić, Sunčana Glavak te skupina studenata Sveučilišta u Mostaru.

David McAllister rekao je da bosanskohercegovački Hrvati drže na okupu Bosnu i Hercegovinu jer bi bez njih došlo do lakše podjele na bošnjački i srpski entitet.

Istaknuo je kako ne razumije zašto se samo u slučaju Bosne i Hercegovine dovodi u pitanje načelo na kojima je utemeljena, a to je konstitutivnost naroda, dok se kod drugih država to podrazumijeva, citirajući pritom ustav Belgije, federalne države koju čine regije i jezične zajednice.

Dražen Barbarić je istaknuo da kod političkih elita u BiH postoji konsenzus oko europskog puta zemlje, ali da je taj konsenzus samo na riječima, da je lažan i bez sadržaja.

Rekao je da se vlasti u Republici Srpskoj oslanjaju na autoritarni režim u Rusiji, a bošnjačka strana se povezuje s također autoritarnom Turskom.

"Jedino su Hrvati i njihovi politički predstavnici koji iskreno, sto posto podržavaju europski put Bosne i Hercegovine", rekao je Barbarić.

Dodao je da bi bilo pametno dati Bosni i Hercegovini kandidatski status jer bi Europska unija tako mogla jače utjecati na vladajuće strukture u zemlji da provode potrebne promjene, inače će ta država ostati protektorat međunarodne zajednice.

Milan Sitarski je rekao da se na predstojećim izborima u BiH, koji će se održati po postojećem izbornom zakonu, može očekivati da će Željko Komšić po četvrti put biti izabran za hrvatskog člana predsjedništva, gotovo sto posto bošnjačkim glasovima.

Rekao je da se sada pozornost treba usmjeriti na izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, kako se ne bi ponovila situacija iz 2011. kada su minorne hrvatske stranke s manje od 20 posto glasova hrvatskih birača formirale vlast s bošnjačkim strankama, dok su stranke koje su imale 80-postonu podršku hrvatskih birača ostale izvan vlasti.

Martin Mikulić je rekao da je BiH duboko podijeljeno društvo, da ta podjela nema veze s Daytonskim sporazumom i s ratom iz 90-tih, nego da ona postoji stoljećima.

Zato su svi izbori u BiH, u bilo kojem okviru u kojima se kroz povijest nalazila, bili zapravo nacionalno prebrojavanje. Spomenuo je pritom kao primjer izbore iz 1910. kada je BiH bila pod Austrijom, zatim iz 1923. za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kada su uglavnom svi Hrvati glasali za hrvatske stranke, Srbi za srpske, a Bošnjaci za bošnjačke.

"Bez mehanizma o podjeli vlasti nikad nećemo imati funkcionalnu BiH", istaknuo je Mikulić, založivši se za "konsocijacijsku demokraciju"..

Pozvao je predstavnike europskih institucija da jednako tretiraju odluke Ustavnog suda BiH, koje jamče ravnopravnost konstitutivnih naroda i odluke Europskog suda za ljudska prava, koje govore o diskriminaciji pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Studentica Sveučilišta u Mostaru Daria Knežević pozvala je Europsku uniju da ne podržava predstojeće izbore u BiH, koji su raspisani po postojećem izbornom zakonu jer su oni "suprotni Daytonskom sporazumu i protiv mira".

Istaknula je da su nastojanja predstavnika većinskog naroda u Federaciji BiH koji žele osigurati hegemoniju nad manje brojnim Hrvatima "najveći destabilizator BiH, utemeljene u Daytonu".