Predsjednik kluba Bošnjaka: Na sceni je etničko čišćenje u Republici Srpskoj

Prema podacima koje je iznio predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković, pojedinačne zahtjeve za odštetu do sada je podnijelo oko trideset tisuća bivši zatočenika, a najveći dio tih tužbi je protiv vlasti Republike Srpske.

Individualne tužbe za reparaciju jedini su pravni lijek bivšim zatočenicima jer u BiH ne postoji državni zakon koji bi regulirao njihova prava.

Bivši zatočenici su kada im sudovi zbog voluntarističkog pritupa odbiju tužbe prisiljeni  plaćati trošove suđenja koji iznose od dvije do deset tisuća konvertibilnih maraka (osam do 40 tisuća kuna).

"Ovo ne postoji nigdje na svijetu, samo u BiH", kazao je Mešković dodajući kako kroz slične situacije prolaze i bošnjački i hrvatski i srpski zatočenici.

Odvjetnica Nedžla Šehić koja zastupa veći broj bivših zatočenika kazala je kako su njihove tužbe temeljene na domaćem zakonodavstvu i međunarodnim konvencijama koje obvezuju na reparaciju žrtava torture kada je riječ o ratnim zločinima.

"Logori u kojima su bili ovi zatočenici su evidentirani u presudama Međunarodnog kaznenog suda i domaćih sudova i točno je identificiran i zločin i počinitelj. Postoji pravna osnova za podnošenje tužbi i za njihovo nezastarjevanje", kazala je Šehić. Takve se tužbe danas na entitetskim sudovima uglavnom odbijaju, a suci se pozivaju na zastaru.

Ustavni sud BiH je 2003. odlučio kako ovakve tužbe ne mogu zastarjeti te da se stoga zatočenicima moraju isplatiti odštete, no u jednom je slučaju 2014. odlučio drugačije pa se sada u Republici Srpskoj masovno pozivaju na tu presudu i automatski odbijaju sve tužbe.
Šehić ističe kako je to apsurdno jer ratni zločini jednostavno ne mogu zastarjeti.

"Jasno je kako je ovdje u pitanju političko stajalište svakog pojedinačnog člana sudskog vijeća koji odlučuje u ovakvim slučajevima", kazala je Šehić.

To je argumentirala konstatacijom kako je, primjerice, u Crnoj Gori postojala sasvim drugačija praksa. Tamo su temeljem zakona o obligacijskim odnosima naslijeđenog od bivše SFRJ isplaćene sve odštete osobama koje su zbog ratnog zločina pretrpjele štete na teritoriju te države.

Jedan od onih koji su suočeni s odbijanjem tužbe je Hasan Čeliković koji je u srpskom logoru Batković bio zatočen sedamnaest mjeseci.
Njegovu je tužbu sud u Republici Srpskoj odbacio kao zastarjelu i sada je zakazana pljenidba njegove imovine kako bi se naplatili troškovi vođenja postupka.

"Ja sam bivši i sadašnji logoraš, ranije u Batkoviću, a sada u vlastitoj kući", kazao je Mešković dodajući kako je potpuno obeshrabren.

Suljo Topčić zatočen je bio četrnaest mjeseci.

"Kao 'nagradu' za izgladnjivaje i premlaćivanje dobio sam odluku da platim sudske troškove u iznosu od 2600 konvertibilnih maraka (10 tisuća i 400 kuna)", kazao je Topčić. Za to sada svakog mjeseca izdvaja polovicu plaće koja iznosi 380 konvertibilnih maraka.

Još je apsurdniji slučaj Sabrije Delića. On je u srpskom logoru bio zatočen sedam mjeseci. Podnio je tužbu i dobio pravomoćnu presudu kojom mu je odobrena odšteta od 33.800 konvertibilnih maraka. Ministarstvo financija Republike Srpske odbilo je isplatiti taj iznos izvjestivši ga kako je pokrenulo reviziju presude.

"Revizija ne zadržava izvršenje pravomoćnih presuda", upozorila je Šehić ističući kako Republika Srpska izravno krši svoje zakonske obveze u slučaju kada izgubi sudske sporove.

Predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske Mujo Hadžiomerović ocijenio je kako se ništa od ovoga ne zbiva slučajno.

"U Republici Srpskoj je na djelu politika diskriminacije. Ono što nam je rađeno od 1992. do 1995. sada se radi zakonskim rješenjima", kazao je Hadžiomerović.

Ustvrdio je kako je zbog toga donesen i zakon o javnom dugu po kojemu bi u slučaju prihvaćanja tužbenih zahtjeva odšteta postajala dijelom javnog duga te kazao kako je uvjeren da bivši zatočenici nikada neće naplatiti svoje novce.

"Novaca za bivše zatočenike nema, a ima za izgradnju stanova onima koji su počinili ratne zločine", kazao je Hadžiomerović dodajući kako su Bošnjaci i dalje široko diskriminirani u Republici Srpskoj.

"I dalje je na sceni etničko čišćenje u Republici Srpskoj", kazao je Hadžiomerović.