Predsjednik izbornog povjerenstva BIH: Opći izbori bit će održani 2. listopada

On je u izjavi za sarajevski 'Dnevni avaz' potvrdio kako tehničke pripreme za provedbu izbora traju i nastavit će se, a SIP će se ponašati sukladno odredbama važećeg izbornog zakona sve dok se eventualno ne dogovore njegove izmjene.

U tom zakonu stoji kako se izbori održavaju prve nedjelje u listopadu osim ukoliko se taj dan ne poklapa s nekim vjerskim blagdanom, što ove godine nije slučaj.

"2. listopada zakonom je propisani dan za održavanje općih izbora 2022. godine", kazao je Bakalar.

SIP ima obvezu raspisati izbore najkasnije 150 dana prije njihova održavanja, što znači kako oni to planiraju učiniti početkom svibnja.

Izborni zakon teorijski je moguće promijeniti do tada, no to se mora učiniti u parlamentu, pri čemu je potrebno da izmjene podupre više od polovice zastupnika u Zastupničkom domu, a za eventualne promjene ustava kao sastavnog dijela novog političkog dogovora o izbornim pravilima bila bi potrebna potpora dvije trećine zastupnika.

Intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakona, koji traju od sredine 2021., do sada nisu dali rezultate, a ključni su problemi novi model izbora članova Predsjedništva BiH, ali i zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH kao i ovlasti tog tijela.

Jedan od oporbenih čelnika Fahrudin Radončić najavio je kako bi narednog tjedna mogao uslijediti novi krug pregovora, ali je istaknuo kako sve ovisi o spremnosti HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) na dogovor.

Predsjednik SIP-a Bakalar potvrdio je kako, bez obzira na te pregovore, tehničke pripreme za provedbu listopadskih izbora traju. Trenutačno se u ovom tijelu radi na pripremi provedbenih akata i postupku javnih nabavki izbornog materijala, uključujući tu tiskanje glasačkih listića.

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) najavile su kako će na izvanrednoj skupštini te koordinacije 19. veljače odlučiti o strategiji i koracima koje će poduzeti ukoliko pregovori o izmjenama izbornog zakona propadnu.

Ne isključuju opciju bojkota izbora ukoliko bi se oni održali po odredbama postojećeg izbornog zakona, kojega smatraju nevažećim jer su presudom Ustavnog suda BiH iz 2016., po tužbi Bože Ljubića, izvan snage stavljene njegove odredbe koje se odnose na način uspostave Doma naroda parlamenta Federacije BiH.