Predsjednica je spremna posredovati između ruskih banaka i hrvatskih institucija

"Ja bih voljela da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje, i riječ je naravno o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve", rekla je predsjednica u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu navečer u RTL Direktu da se nada kako su razgovori Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom išli za tim da Sberbank kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i aktivno se uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer u banci o tom procesu imaju sve informacije. Zamoljena da to komentira, predsjednica je odgovorila da je razgovarala s Putinom o Agrokoru i da mu je pojasnila hrvatske stavove.

"Naravno, ja osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja, dakle ne mogu pregovarati ni o kakvim modusima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako god mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju", istaknula je.

Također je rekla da je glavni cilj Lex Agrokora bio osigurati stabilnost gospodarstva i spriječiti da dođe do domino efekta.

Što se tiče uključenosti hrvatske države u to pitanje, Agrokor ostaje privatna kompanija, ona nije nacionalizirana i prema tome država ne može na sebe preuzeti odgovornost, ponovila je Grabar-Kitarović. Također je naglasila da dugovi Agrokora ni na koji način ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.

"Međutim, očito je da proces mora krenuti u pravcu da se zadrži i stabilnost kompanije, s naše strane stabilnost hrvatskog gospodarstva, da se izbjegnu bilo kakve nedoumice i omogući konstruktivno sudjelovanje Sberbanke u procesu koji je pred nama", kazala je. 

Ona smatra da će nakon zadnjih izvješća revizije u Agrokoru i postupaka pravosudnih tijela u RH, u Sberbanci početi raspravljati o tome što se događa.

Medvedev za redovan i pragmatičan dijalog

Zamoljena da komentira poziv što ga je uputila Rusiji na suradnju s Inicijativom triju mora, Grabar-Kitarović je rekla da  je to neformalna inicijativa, platforma na kojoj se razmatraju konkretni projekti u kojima može sudjelovati bilo tko.

"Ne radi se o tome da bi Rusija sudjelovala na našim sastancima, već ako su zainteresirani za ulaganja u konkretne energetske, gospodarske i druge projekte, naravno sve su investicije dobrodošle sve dok su čiste".

Naglasila je i kako joj je važno što Rusija "podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH".

Drugog dana službenog posjeta Ruskoj Federaciji hrvatska predsjednica sastala se u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedvom. Tijekom polusatnog razgovora Medvedev je naglasio važnost 25 godina diplomatskih odnosa između dviju zemalja te 25 godina odnosa i prijateljstva Zagreba i Sankt Peterburga, grada u koji Grabar-Kitarović sutra putuje.

Medvedev je naglasio da je potreban "redovan pragmatičan dijalog" čega je nedostajalo posljednjih godina. S time se predsjednica složila, kazavši da su odnosi bili zapostavljeni.

Grabar-Kitarović sastala se i s poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom i kazala da Rusija i Hrvatska prepoznaju važnost dijaloga crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu.

"U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti", kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici, postoji ruska pravoslavna crkva svetog Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, uključujući i pravoslavne, obnovom ove crkve mogla bi početi i liturgija Ruske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, kazala je.