Pravda za Makedoniju ili nastavak suspenzije atributa jedne nacije

Očekivano, bitka za nasljednika Đorga Ivanova dio je neprekinute kampanje koja se vodi posljednjih godina na polju deblokade ulaska u euroatlantske asocijacije, što je kulminiralo ratifikacijom Prespanskog dogovora u makedonskom parlamentu.

Oktroiranjem, rijetko viđenom političkom trgovinom i pravosudnim prijetnjama, volja političkog naroda, izražena kampanjom Bojkotiram kada je srušen referendumski cenzus, je suspendirana i Makedonija je promijenila ime u Sjeverna Makedonija.

Motiv za nasilje nad demokracijom bilo je ukidanje grčke blokade za ulazak u NATO i EU, premda je Makedonija prva među državama bivše Jugoslavije bila spremna za članstvo te premda blokada nije imala nikakve veze sa standardima eurointegracija, što je potvrdio i sud u Haagu 2009. godine u identitetskom sporu Grčke i Makedonije, koji je presudio u korist Makedonije. No diplomatsko nasilje starije članice je uvijek jače. Pa je tako, prilikom nedavnog posjeta Ciprasa Skopju, Zaev “zaboravio” (radi žurbe protokola) intonirati makedonsku državnu himnu.

Sofijski dogovor, o tome kako je makedonska povijest bugarska, zajednička, a bugarska samo bugarska, kao niti Tiranski predizborni dogovor koalicije svih albanskih stranaka s ciljem federalizacije zemlje, koji je kulminirao konstitucijom makedonskog Sobranja uz albansku državnu himnu, nije pomogao.

U tom ozračju dva su izgledna kandidata za ulazak u drugi krug, ako razočaranje makedonskog političkog naroda ne proizvede rušenje cenzusa izlaznosti. Tada bi do raspisivanja novih izbora predsjednik republike bio čelni čovjek Sobranja Talat Đaferi. Kandidati Gordana Siljanovska Davkova, iz VMRO DPMNE, i Stevo Pendarovski, iz SDSM-a, izgledni su kandidati za ulazak u drugi krug.

Koliko je razočaranje pokazuje izjava Ljupča Zlateva, glavnog urednika Ekonomskog lidera iz Skopja:

“Svojom kampanjom, Siljanovska prvi puta obećava ono što nitko nije učinio u Makedoniji posljednja tri desetljeća. Obećava Pravdu za Makedoniju. To podrazumijeva ispravljanje nepravdi zbog nasilja nad političkim narodom, štetnim međunarodnim sporazumima, borbu za neovisno pravosuđe i zatvorski sustav bez nasilja nad političkim protivnicima, te borbu protiv izražene korupcije.  Siljanovska želi donijeti vladavinu prava u zemlji, ali i pravdu za ugroženu makedonsku naciju”.

Gordana Siljanovska Davkova, ugledna je pravna stručnjakinja, podrijetlom iz Ohrida. Međunarodno je priznata u svom polju djelovanja, a specijalizirana je za djelovanje međunarodnih organizacija. Članica je Venecijanske komisije.

Stevo Pendarovski pak obećava kontinuitet politika koje su sada na snazi, dolazi iz sigurnosnih službi za koje mnogi Makedonci tvrde kako je upravo ta struktura odgovorna za sadašnje stanje korupcije, institucionalnog nasilja, bez vladavine prava I međunarodna poniženja.  Njegov bi izbor značio i to kako bi sadašnja parlamentarna i izvršna vlast imala vrlo ugodnu situaciju, bez čimbenika koji ima pravo veta na odluke ili pravo pomilovanja.

Potonje je vrlo značajna tema danas u Makedoniji, jer su prosvjednici protiv političkog i kvorumom suspektnog konstituiranja Sobranja, uz albansku državnu himnu, ovih dana osuđeni na trostruko veće zatvorske kazne nego li borci povratnici iz tzv. Islamske države. I sve to uz vrlo suspektnu povezanost dijela sudaca s aktualnim premijerom, kako navodi nekoliko preostalih neovisnih medija, čije vlasnike (još) nisu počele obrađivati tužiteljske strukture.

Zaključno, ovi su izbori vrlo važni za (Sjevernu) Makedoniju. Pokazat će trend. Pokazat će je li izbor Zaeva i društva bio incident naroda umornog od izolacije i koruptivne percepcije prema bivšem premijeru, danas političkom azilantu u Budimpešti, Nikoli Gruevskom ili izborno tijelo doista želi nastavak politike u smjeru daljnje suspenzije atributa jedne legitimne nacije. Pokazat će i to je li izborno tijelo u (Sjevernoj) Makedoniji spremno, u trenutku teške podijeljenosti nacije, imati sve poluge vlasti u jednom, dominantno anacionalnom, političkom taboru.