POZNATI DETALJI Trumpovog prijedloga rješenja sukoba između Izraela i Palestine

KLJUČNA PITANJA

- status Jeruzalema, uključujući povijesna sveta mjesta za judaizam, islam i kršćanstvo

- uspostava međusobno usuglašenih granica

- pronalaženje sigurnosnih rješenja koja će ukloniti strah Izraela od napada Palestinaca i neprijateljskih susjednih zemalja

- palestinski zahtjev za državom na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i u Istočnom Jeruzalemu koji je Izrael okupirao i pripojio u ratu 1967.

- pronalaženje rješenja za povratak milijuna palestinskih izbjeglica

- dogovor o korištenju prirodnih resursa poput vode

- palestinski zahtjevi da Izrael ukloni židovska naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu. Više od 400.000 Izraelaca živi među tri milijuna Palestinaca na Zapadnoj obali i još 200.000 u Istočnom Jeruzalemu

ŠTO KAŽE PLAN?

Bijela kuća objavila je priopćenje odmah nakon što je Trump u televizijskom prijenosu iznio ključne točke:

- kartu s granicama "ostvarivog rješenja dviju država koje nudi održiv put za uspostavu palestinske države"

- demilitarizirana palestinska država koja bi u miru postojala uz Izrael

- predložene karte udvostručuju teritorij koji Palestinci trenutno nastanjuju

- Izrael je pristao na četiri godine "zamrznuti zemlju" kako bi se otvorio put za rješenje dviju država. Visoki izraelski dužnosnik kasnije je rekao da to ne znači prekid gradnje novih židovskih naselja

- Izrael bi i "dalje pružao zaštitu" svetim mjestima u Jeruzalemu i jamčio slobodu prakticiranja vjere židovima, kršćanima, muslimanima i ostalim vjerama

- Jeruzalem ostaje jedinstven i ostaje glavni grad Izraela

- glavi grad države Palestine uključio bi dijelove Istočnog Jeruzalema. Izraleski premijer Benjamin Netanyahu kasnije je rekao da bi prijestolnica bio Abu Disu koji se nalazi 1,5 kilometar od zidina povijesnog Starog grada Jeruzalema

-  ranije objavljen gospodarski dio plana predviđa osnivanje fonda od 50 milijardi dolara za jačanje gospodarstva Palestinaca i susjednih arapskih zemalja

ZAŠTO JE OBJAVLJEN SADA?

Kritičari kažu da i Trump i Netanyahu pokušavaju odvratiti pozornost od problema s kojima se suočavaju u domaćoj politici. Trumpu se sudi za opoziv, a Netanyahu je optužen za korupciju. Obojica odbacuju optužbe.

Oba čelnika su i u kampanjama za reizbor, Netanyahu u ožujku a Trump u studenome. 

Trump je nekoliko puta odgađao objavu plana kako ne bi stvorio probleme Netanyahuu, jer bi mu bilo kakva naznaka ustupaka vezana za židovska naselja ili palestinsku državnost mogla umanjiti šanse kod desničarskih birača.

Posljednji mirovni pregovori Izraelaca i Palestinaca propali su 2014.

Postizanje dogovora otežavalo je širenje židovskih naselja na okupiranoj zemlji i dugogodišnje nepovjerenje.

SAD je u studenome prošle godine promijenio dugogodišnju politiku kada je državni tajnik Mike Pompeo objavio da Washington više ne smatra da izraelska naselja na Zapadnoj obali krše međunarodno pravo.

Palestinci i veći dio međunarodne zajednice naselja smatraju nelegalnima, što Izrael osporava.

U posljednja dva desetljeća u Gazi je ojačao militantni palestinski pokret Hamas kojemu je cilj uništenje Izraela i koji se bori za prevlast s Palestinskom samoupravom na čelu s predsjednikom Mahmoudom Abasom koju podupire Zapad.