Povjesničar: Rat u Ukrajini podsjeća na Domovinski rat; 'Copy paste situacija'

Za emisiju Direkt RTL-ove televizije povjesničar Ivica Miškulin i hrvatski branitelj koji je ratovao i u Ukrajini, Denis Šeler komentirali su stanje u Ukrajini i sličnost Hrvatske i Ukrajine.

Naši susjedi nisu prihvaćali raspad Jugoslavije i hrvatsku neovisnost, ukrajinski susjedi kao da žele nazad Sovjetski Savez. A poznato je da Putina zovu Milošević s atomskim oružjem.

U četvrtak rano ujutro zvuk sirena za uzbunu probudio je Ukrajine, a Hrvatima se vratilo sjećanje na '91.

"Je, točno, jer sam iz Osijeka. Bilo je strašno. Minobacači, mislili smo tada da smo gotovi", ispričala je Ivanka za ekipu RTL-a.

"Baš me podsjetilo na ono kad su Srbi napali Banske dvore", prisjetila se Veronika Vlahović.

Rusija je druga vojna sila, a Ukrajina 22. Slaba i brojčano manja vojska protiv snažnog neprijatelja. To itekako podsjeća na 91. Denis Šeler je ratovao u Hrvatskoj i u Ukrajini. Ondje je kao dragovoljac proveo šest godina.

"Ima puno poveznica, od samog početka rata, a ovo sad bi usporedio s 91. i sveopćim napadom tamo od Vukovara preko zapadne Slavonije, Banije i Dalmacije, kada je JNA sa svojim mehanizacijama napadala sa svih strana. Copy paste situacija", poručio je Denis Šeler, hrvatski dragovoljac u ukrajinskoj vojsci.

Milošević nije prihvaćao raspad Jugoslavije, Putin ne prihvaća raspad SSSR-a. Srbija nije prihvaćala hrvatsku neovisnost, Rusija ne prihvaća ukrajinsku.

"S jedne strane vi imate državu odnosno režim koji je usmjeren ka vanjskoj agresiji, ka stvaranju imperija i pri tome krši sva međunarodna prava, to je isto činila isto Srbija. To je režim koji podržava petu kolonu i koji kako smo mogli čuti iz Moskve dolazi intervenirati u genocid, lažni genocid, dakle kako bi zaštitili ugrožene Ruse. Istu situaciju smo imali i U Hrvatskoj gdje je dobar dio srpskog stanovništva bio jedna vrsta 5. kolone koja je poslužila za stvaranje velikosrpske države!", kazao je Ivica Miškulin, povjesničar.

Zapad je već trebao reagirati, kaže ukrajinski i hrvatski vojnik Denis Šaler. I u Hrvatsku je pomoć kasno stigla. Još jedna za njega velika sličnost.

"Zapad i SAD su nam se priklonili tek kada je Hrvatska vojnim operacijama počela oslobađati svoja okupirana područja i kada smo pokazali zube. Ista stvar je danas s Ukrajinom koja je posta žrtva Rusije i SAD-a", poručio je Šeler.

"Glavna razlika je da Ukrajinu napada nuklearna sila, koja je stalna članica Vijeća Europe. Hrvatsku je napadala Srbija koja je vrlo brzo doživjela međunarodnu izolaciju, a tada su Rusija i sada bile saveznice, a sada su globalni suparnici i Rusija je odlučila voditi svoj rat protiv SAD-a tako da pokori Ukrajinu", objašnjava Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji.

Nemaju ni približno toliko oružja ni tenkova, ali Ukrajinci su naoružani voljom i hrabrošću. Baš kao što je bila i hrvatska vojska. A to je vojnikovo najvažnije oružje, kaže umirovljeni brigadir i legendarni komandos Bruno Zorica Zulu, koji je prije četiri godine bio u Ukrajini i educirao njihove specijalce.

"To je jedna hrabrost kao što je bila i kod nas 91. Ratovat će se bez obzira na tehničku premoć, ratovat će se konvencionalnim oružjem. Ukrajina ima ga dovoljno, da naoruža 2 milijuna dobrovoljaca. Taj rat Rusija ne može dobiti", kazao je Bruno Zorica Zulu, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.

Baš kao što nije mogla ni Srbija protiv naroda koji se borio za svoj opstanak. Tu sličnost s hrvatskom prošlošću vide branitelji, povjesničari, analitičari, ali i ministar obrane.

"Unatoč tome što smo imali značajnije brojnijeg neprijatelja, tehnički opremljenijeg neprijatelja, želja Hrvata za stvaranjem hrvatske države je bila puno veća od tehnike. SSSR je definitivno nešto što Rusija nije prihvatila, tako da još jednom podrška cijeloj Ukrajini", izjavio je Mario Banožić (HDZ),ministar obrane.

Podrška Ukrajini i iz Vukovara, vodotoranj u bojama države koja nas je prva priznala i čija je pomoć za vrijeme rata bila velika. Jer, dok su drugi stavili embargo, Ukrajinci su nam pomogli naoružati se.