POSLJEDICA RASKIDA SPORAZUMA Osiguravatelji više neće izdavati police brodovima koji žele u Ukrajinu?

Inicijativa je jamčila siguran izvoz žitarica i gnojiva iz tri ukrajinske luke na Crnom moru, prema sporazumu Rusije, Ukrajine i Turske, postignutom u srpnju prošle godine uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

Sporazum je sklopljen na 120 dana i produljen je za još 120 dana u studenome prošle godine te za još 60 dana u ožujku. Istekao je u ponedjeljak, uz objavu Rusije da odredbe koje su se ticale njezinog izvoza nisu ispoštovane.

"Zbog propasti sporazuma o crnomorskom koridoru većina brodovlasnika više neće pristajati u ukrajinskim lukama", rekao je za Reuters Christian Vinther Christensen, glavni operativni direktor danske brodarske grupe NORDEN.

Zadnji brod sa žitaricama koje odlaze na inozemna tržišta prema crnomorskom sporazumu napustio je Ukrajinu u nedjelju.

Osiguranje je bilo ključno za transport pošiljki kroz koridor, a izvori iz osiguravajućih kuća rekli su da razmatraju može li se pokriće u nekom obliku nastaviti, s obzirom na rusku odluku.

"Neki osiguravatelji pokušat će iskoristiti situaciju i značajno povećati cijenu osiguranja, a neki će suspendirati osiguranje. (Ključno) je pitanje hoće li Rusija minirati to područje, što bi praktički prekinulo osiguranje", rekao je jedan izvor u osiguravateljskim krugovima.

Londonski Lloyd's već je uvrstio crnomorsku regiju na listu visokog rizika.

"Godišnje pokriće ostaje na snazi, ali će se putovanja na područjima na listi procjenjivati ​​od slučaja do slučaja", rekao je Neil Roberts, voditelj pomorskog i zrakoplovnog sektora u Lloyd's Market Associationu koji zastupa interese svih osiguravajućih društava u Lloyd'su.

Dodatne police osiguranja od ratnog rizika, koje se naplaćuju prilikom ulaska u crnomorsko područje, obnavljaju se svakih sedam dana i stoje tisuće dolara, a očekuje se da će još više poskupjeti.

Brodovlasnici pak možda neće više biti skloni slati brodove u ratnu zonu bez ruske dozvole, napominje Reuters.

"Mislim da upita trenutno baš i nije puno, bit će teško nagovoriti vlasnika (broda) da ga iznajmi po dosadašnjim uvjetima, bez poticaja", rekao je drugi izvor u sektoru osiguranja.

"Uz dodatne troškove osiguranja, vjerojatno će se tražiti plaćanje premije za rad u opasnim uvjetima", objašnjava.

Bijela kuća: Ugrozit će se milijuni ljudi

SAD i Velika Britanija osudile su u ponedjeljak odluku Rusije da obustavi svoje sudjelovanje u Inicijativi za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka na Crnom moru (BSGI) što će, kako tvrde, pogoršati sigurnost hrane i ugroziti milijune ljudi, te pozvale Kremlj da je poništi.

"Pozivamo vladu Rusije da odmah poništi odluku o izlasku iz sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora", priopćio je savjetnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Adam Hodge.

London također traži da Rusija obnovi BSGI i da se obveže na punu primjenu tog sporazuma.

"Jednostranim potezom koji je doveo do propasti BSGI-a, Rusija je iskoristila hranu kao oružje i sprečava da žitarice dođu do onih kojima je to najpotrebnije", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova.

"Britanija osuđuje ruski očiti pokušaj da našteti najranjivijima", dodaje se u priopćenju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao da se sve mora učiniti kako bi crnomorski koridor za izvoz žita i dalje mogao koristiti, prenio je njegove riječi glasnogovornik Serhij Nikiforov.

"Čak i bez Ruske Federacije, sve se mora učiniti kako bismo koristili crnomorski koridor. Ne bojimo se", rekao je Nikioforov.

Rekao je da su ih kontaktirale kompanije i brodovasnici i da su spremni ako ih Rusija propusti.

"Turska ih i dalje pušta, svi su spremni nastaviti opskrbu žitom", dodao je.

U somalskom Mogadišu vijest je dočekana sa strepnjom.

Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu cijene pšenice su u Somaliji dvostruko skočile, a potom pale za četvrtinu nakon potpisivanja BSGI-a.

"Ne znam kako ćemo preživjeti", rekla je Halima Hussein, majka petero djece.

Trgovci procjenjuju da bi vreća 50 kila pšenice, koja sada košta 20 dolara, mogla porasti na 30.

U 2022. Somalija je iz Ukrajine uvezla 84.000 tona žita, a godinu ranije 31.000.

UN-ov Svjetski program za hranu također se snažno okrenuo ukrajinskim žitaricama kako bi prehranio ljude u zemljama koje pate od sukoba i ekstremnih vremenskih prilika, uključujući Somaliju, Jemen i Afganistan.

Analitičari kažu da će cijene nekih osnovnih namirnica vjerojatno porasti kao rezultat odluke Rusije, iako se globalna dostupnost žitarica poboljšala od početka rata zbog većih zaliha od proizvođača poput Rusije i Brazila.

Shashwat Saraf, direktor za hitne slučajeve u istočnoj Africi u Međunarodnom odboru IRC, rekao je da će utjecaji biti dalekosežni u Somaliji, Etiopiji i Keniji, koje se suočavaju s najgorom sušom na Rogu Afrike u desetljećima.

Osim izravnog utjecaja smanjene ponude iz Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, nestabilnost na globalnom tržištu vjerojatno će dovesti do toga da zemlje sa skromnim viškovima zaustave izvoz, rekao je Saraf.

S višim cijenama hrane, humanitarne agencije poput IRC-a morale bi povećati vrijednost novčanih transfera koje daju gladnima za kupnju hrane, prisiljavajući ih tako da smanje broj korisnika, dodao je Shashwat.

U ponedjeljak je u Mogadišu već bila navala na zalihe.

"Sada moram kupiti više vreća pšeničnog zrna prije nego što najveći trgovci podignu cijenu. U suprotnom, naši siromašni kupci ne mogu si priuštiti kupnju skupe hrane poput pšenice", rekao je trgovac Mohamed Osman za Reuters.