Poljska i baltičke države traže trajno razmještanje vojnika NATO-a

Baltičke zemlje Litva, Latvija i Estonija pripremaju zajednički zahtjev zapovjedništvu NATO-a za trajnim stacioniranjem jedne brigade. U sve tri bivše sovjetske republike živi ruska manjina, pa se boje da bi Kremlj mogao raspiriti napetosti nakon proruske pobune na istoku Ukrajine.

U dokumentu poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, koji je Reuters imao na uvid, ističe se duboka zabrinutost diljem istočne Europe zbog rata koji je odnio više od 6100 života i izazvao strah od ruskog ekspanzionizma.

Poljski ministar vanjskih poslova rekao je prošle godine da bi dvije teško naoružane brigade, a brigada NATO-a obično ima između 3000 i 5000 vojnika, trebalo rasporediti na tlu Poljske kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini.

Prema poljskim ciljevima za summit NATO-a sredinom 2016. u Varšavi, koji se spominju u dokumentu, Poljska "traži stalnu nazočnost NATO-a u regiji", a u zagradi se dodaje i "vojne baze s teškim naoružanjem".

Moskva će trajno stacioniranje NATO-a na svojim granicama zasigurno smatrati neprijateljskim činom, piše Reuters.

NATO je zabilježio pojačanu aktivnost ruskih zrakoplova blizu svog zračnog prostora, a prijavljene su i sumnjive podmornice u švedskim i finskim vodama.

NATO se na summitu u Walesu prošle godine dogovorio oko pojačane rotacije savezničkih snaga i opreme u toj regiji, ali ne i oko otvaranja stalnih baza u trima baltičkim zemljama i Poljskoj.

SAD od travnja 2014. rotira po 150 vojnika u svakoj od tih zemalja koje povremeno nadopunjuju jedinice iste veličine iz ostalih članica NATO-a.