Poljoprivreda se može prilagoditi klimatskim promjenama, rudarenje litija sasvim sigurno ne

Ljudske aktivnosti kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda uzrokuju stvaranje emisija stakleničkih plinova, kao što su ugljični dioksid, metan, dušikov oksid i fluorougljik. Ti staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja isparava sa zemljine površine te na taj način uzrokuju globalno zagrijavanje.

Najbolje procjene porasta prosječne globalne temperature do kraja stoljeća kreću se od 1,4 °C do 4,4 °C, prema šestom objedinjenom izvješću o klimatskim promjenama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Prvi univerzalni sporazum za borbu protiv klimatskih promjena donesen je u Parizu u prosincu 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

FOTO: Pixabay

ETS je prvo i najveće međunarodno tržište ugljika

Pariškim sporazumom porast prosječne globalne temperature nastoji se zadržati na razini "znatno manjoj" od 2°C, pri čemu se teži zadržati ga na 1,5°C iznad temperatura iz predindustrijskog doba. Borba protiv klimatskih promjena izričit je cilj politike EU-a u području okoliša, piše u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) (Direktiva (EU) 2018/410), prvo i još uvijek najveće međunarodno tržište ugljika, ključan je politički instrument za borbu protiv klimatskih promjena. Emisije iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama, kao npr. cestovni promet i poljoprivreda, podliježu obvezujućim godišnjim ciljnim vrijednostima smanjenja emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu, prema Uredbi o raspodjeli tereta (Uredba (EU) 2018/842).

Parlament i Vijeće postigli su dogovor oko minimalnih ciljnih vrijednosti za razdoblje od 2021. do 2030. kako bi doprinijeli postizanju smanjenja emisija stakleničkih plinova od 30 posto u EU-u iz tih sektora u odnosu na 2005. godinu i ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma. Osim toga, sve će države članice morati osigurati da emisije koje nastaju iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu korištenja zemljišta i šumarstvo (Uredba (EU) 2018/841) ne premašuju uklanjanja stakleničkih plinova iz atmosfere.

FOTO: Pixabay

Poljopoprivreda mora prilagoditi agrotehniku i uzgajati otpornije kulture

Drugim riječima, šumama, obradivim zemljištima i travnjacima upravljat će se na održiv način kako bi se apsorbirala što veća količina emisija stakleničkih plinova iz atmosfere, a u najmanju ruku ona količina koju dotični sektor proizvodi, prema "pravilu o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci", čime će se ostvariti važan doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Poljoprivreda je među djelatnostima koje su ponajviše na udaru klimatskih promjena, stoga je najvažnije pitanje za njezin razvoj prilagodba tim promjenama, a stručnjaci rješenja vide u prilagodbi agrotehnike i uzgoju otpornijih kultura, pa i osiguranju više žetvi tijekom godine. Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2027. godine u okviru Europskih poljoprivrednih fondova ima na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Poljoprivreda se mora prilagoditi klimatskim promjenama, a to je moguće na dva osnovna načina: prilagodbom agrotehnike (gnojidba, obrada tla, sustavi navodnjavanja, zaštite usjeva) i uzgojem kultura prilagođenijih izmijenjenim klimatskim prilikama.

Namjena sredstava iz Fondova je ostvarivanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, ali i Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine, među kojima se ističu borba protiv klimatskih promjena, briga za okoliš te očuvanje krajolika i biološke raznolikosti, rekli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, za koju su poljoprivrednici i kod nas iznimno motivirani, primjena je konzervacijske poljoprivrede i konzervacijske obrade tla, koja podrazumijeva izostavljanje oranja i ostavljanje žetvenih ostataka na površini tla kako bi se zadržala što veća količina vlage i ublažile dnevne temperaturne oscilacije te rotacije usjeva.

Naime, kako bi se istaknula važnost prevencije klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, prednost pri odabiru projekata za sufinanciranje imaju ulaganja koja obuhvaćaju troškove za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, kao i ulaganja koja doprinose digitalizaciji proizvodnje (troškovi za pametnu/preciznu poljoprivredu).

FOTO: Pixabay

Cilj EU je ostvariti ugljičnu neutralnost do 2050. godine

Komisija je 11. prosinca 2019. predstavila europski zeleni plan, ambiciozan paket planiranih mjera osmišljenih kako bi EU do 2050. godine ostvario cilj ugljične neutralnosti. Te mjere, koje dopunjuje okvirni plan ključnih djelovanja, kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u najsuvremenija istraživanja i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša Europe.

Cilj zelenog plana, koji bi pratila ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, jest i da postane nova strategija rasta EU-a kojom će se on preobraziti u održivo i konkurentno gospodarstvo. Sudjelovanje i predanost javnosti i svih dionika ključni su za njegov uspjeh.

Među ključnim mjerama donesenima u okviru europskog zelenog plana je i europski zakon o klimi (Uredba (EU) 2021/1119), kojim se namjerava ostvariti cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine. Konkretno, njime se predviđa povećanje cilja zacrtanog za 2030. u pogledu smanjenje emisija stakleničkih plinova na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

Nadalje, drugi prijedlozi Komisije uključuju komunikacije o planu ulaganja za održivu Europu i europskom klimatskom paktu; prijedloge o uredbama o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju i reviziji smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu te strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik, kao i novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

FOTO: Pixabay

Europski parlament proglasio klimatsku krizu u Europi 2019. godine

U studenome 2019. Europski parlament je proglasio klimatsku krizu u Europi i pozvao sve države članice da se obvežu na ostvarivanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Parlament je želio da Komisija osigura potpunu usklađenost svih relevantnih zakonodavnih i proračunskih prijedloga s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5°C.

U tom bi se slučaju rastuće globalne emisije stakleničkih plinova morale najkasnije do 2050. godine spustiti na neto nultu razinu. Zbog toga je također pozvao Komisiju da predloži dugoročnu strategiju EU-a za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća. Komisija je taj zahtjev 2019. postavila kao jedan od ciljeva europskog zelenog plana.

Komisija je 14. srpnja 2021. predstavila paket zakonodavnih prijedloga s ciljem smanjenja emisija u EU-u za 55 posto i postizanja transformacijskih promjena koje su potrebne u cijelom gospodarstvu, društvu i industriji na putu prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Nadalje, izmijenjenom Uredbom o sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (Uredba (EU) 2023/839), utvrđuje se novi cilj za 2030. za povećanje pada ugljika u EU-u za 15 posto. U rujnu 2022. Parlament je donio rezoluciju o posljedicama suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta. Cilj joj je dodatno ojačati napore EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.

FOTO: Pixabay

COP 28 pozvao na povećanje doprinosa za klimatski fond

Novi osobni automobili registrirani u EU-u moraju biti u skladu sa standardnim vrijednostima emisija CO2 (Uredba (EU) 2019/631), kojima je od 2021. utvrđena ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a od 95 g/km za automobile. U veljači 2023. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o dodatnom cilju smanjenja emisija za cijeli vozni park EU-a za nove automobile (55 posto) i nove kombije (50 posto) do 2030. godine.

Također je uveden cilj smanjenja emisija CO2 za 30 posto za nove kamione, s prijelaznim ciljem od 15 posto do 2025. (Uredba (EU) 2023/851). Parlament je u ožujku 2024. donio nova pravila za smanjenje emisija iz osobnih automobila, kombija, autobusa, kamiona i prikolica (Euro 7).

Parlament je u studenome 2023. usvojio novu rezoluciju o konferenciji COP 28 u Dubaiju i pozvao je na povećanje doprinosa za klimatski fond, ukidanje svih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025., kao i na utrostručenje energije iz obnovljivih izvora i udvostručenje energetske učinkovitosti do 2030. godine.

Srbija je prošlog petka s Europskom unijom potpisala Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima, što je korak bliže početku rudarenja litija na zapadu zemlje, čemu se snažno protive ekološki aktivisti, građanski pokreti i skoro cijela oporba.

FOTO: Pixabay

Kompanija Rio Tinto bi s projektom u Srbiji postala vodeći proizvođač litija

"Povijesni dan za Srbiju i Europsku uniju", ocijenio je njemački kancelar Olaf Scholz potpisivanje dokumenta o projektu rudarenja litija "Jadar" koji multinacionalna kompanija Rio Tinto želi pokrenuti u poljoprivredno razvijenoj regiji na zapadu Srbije.

Stručnjaci su podijeljeni u komentarima i tvrdnjama o ekonomskoj svrsishodnosti i mogućim posljedicama eksploatacije tog rijetkog minerala, neophodnog za baterije električnih vozila i poželjnog u globalnoj zelenoj agendi.

Memorandum s EU-om državni vrh Srbije vidi kao korak bliže početku eksploatacije litija na zapadu zemlje i razvojnoj šansi domaćeg gospodarstva, čemu se snažno protive ekološki aktivisti, građanski pokreti i stranke oporbe s obje strane političkog spektra, kojima je, unatoč ideološkim razlikama i svjetonazorima, protivljenje rudarenju litija postalo zajednička agenda.

U tijeku je i međunarodna peticija za zabranu iskopavanja litija

Procjene su da bi projekt "Jadar" u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, mogao pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Europe za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač tog metala. Istodobno, u tijeku je i međunarodna peticija kojom se traži zabrana iskopavanja litija, stopiranje projekta Rio Tinta i zahtijeva zaštita biološke raznolikosti i plodnog poljoprivrednog zemljišta.

Rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijela bi izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalno stanovnika, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav, inzitira se.

Osim zapadne Srbije, potencijalne lokacije za rudarenje litija su i u Bosni i Hercegovini, a posebno su zanimljive niske planine na sjeveru – Motajica i Majevica, zona serpentina (magmatska stijena) centralne Bosne te gornje i srednje Podrinje.

Iako Srbija i Bosna i Hercegovina nisu dio EU, upravo bi te resurse Unija mogla koristiti da se smanji ovisnost o Kini, koja je u posljednjih nekoliko godina kupila nalazišta litija u Čileu, Kanadi i Australiji za 5,6 milijardi dolara, uz vlastitih nalazišta, naglašava profesor Vedran Zubić.

Ekstrakcija litija iz sirove rude je veoma problematična

Samo rudarenje nije štetno, ali dobivanje litija iz sirove rude je veoma problematično za životnu sredinu, jer metalni litij je veoma korozivan i mora se izbjegavati kontakt sa kožom, a u dodiru sa vlagom nastaje korozivni litij-hidroksid. Alkalni spojevi litija i udisanje litijske prašine iritira dišne puteve, a sekundarno zbog nakupljanja vode izaziva edem pluća, ističe Zubić.

Problem dobivanja litija je taj što se, kada se on dobija iz minerala jadarit, mora razoriti cijela stijena. Prvo se radi drobljenje i mljevenje, a onda se ona kemijski tretira koncentriranim kiselinama, objašnjava profesor. U zapadnoj Srbiji će se na dnevnoj bazi koristiti oko 1.000 tona sumporne i 15 tona klorovodonične kiseline, a postoje procjene da bi se ogromna količina vode iz rijeke Drine trebala koristiti za razblaživanje sumporne kiseline.

Riječ je o regiji u kojoj se stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom te bi se dogodila katastrofa kada bi zagađena voda ušla u agrarno tlo Mačve i Semberije sa obje strane Drine, upozorava Zubić. Današnja tehnologija treba 500.000 litara vode za ekstrakciju jedne tone litija, a upravo toksični koktel kemikalija koje nastaju završavaju u vodenim tokovima.

FOTO: Pixabay

Hrvatska za čistu nuklearnu energiju dobivenu fuzijom i upotrebu vodika

Ekološka katastrofa na rijekama na Tibetu zbog rudarenja litija dogodila se 2016. godine, što je uvjetovalo smrt velike količine ribe i brojnih goveda lokalnog stočarskog stanovništva, spominje profesor. I u SAD-u postoji veliki ekološki problem. Promjer zagađenja oko rudnika litija u Nevadi je 200 kilometara, prema izvješćima.

Valja napomenuti kako je njemačka kompanija Chemetall GmbH prije jednog stoljeća počela komercijalnu proizvodnju litija, a njegovo korištenje je bilo u obliku sredstva za podmazivanje i u industriji stakla. Najveća nalazišta u Europi su u regiji Koruška u Austriji, blizu grada Wolfsberga, te kod Cinoveca (Zinwald), 100 kilometara od Praga, na granici Češke i Njemačke, podsjeća Zubić.

Velika nalazišta se nalaze i u njemačkom rudogorju te Francuskoj, pa se baš zbog toga može postaviti pitanje zbog čega gospodarstvo EU-a, posebno Njemačke, želi litij sa Balkana, a ne iz svojih rudnika? U pozadini su dva razloga: čuvanje vlastitih resursa i premještanje prljave tehnologije.

S druge strane, projekt DONES, zajednički napor Hrvatske i Španjolske, istražuje načine kako iskoristiti fuziju – čistu nuklearnu energiju, sličnu snazi koja pokreće Sunce – u roku od nekoliko desetljeća, a Hrvatska sudjeluje i u projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran" koji okuplja nekoliko zemalja sjevernojadranske regije, piše 7Dnevno.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Zelenim koracima do zaštite okoliša" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.