Politico objavio skandalozan tekst Vučićevog potrčka: Mnogi se misle što im je bilo

Sponzori Rezolucije su Njemačka i Ruanda, a kao kosponzor se, između puno drugih zemalja, prijavila i Hrvatska. Riječ je o dokumentu koji prije svega želi institucionalizirati obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici za 1. srpnja. Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući obrazovni sustav, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, kako bi se spriječilo poricanje i iskrivljavanje pojava genocida u budućnosti.

I dok Vučić kuka kako je Srbima "zabijen nož u leđa", organizira molitvu uoči izglasavanja i tvrdi da je riječ o povijesnom revizionizmu, njegov novi ministar koji je na ovu poziciju stigao s one veleposlanika u SAD-u, koristi diplomatske metode pritiska poput pisanja tekstova za ugledne medije. Tako je Politico u srijedu objavio njegov komentar pod nazivom "UN-ova Rezolucija o Srebrenici uzrokovat će daljnje podijele na Balkanu", gdje Đurić ponavlja već ustaljene teze koje plasira Srbija o kolektivnoj krivici cijelog naroda te da se Srbija zalaže za podjednaku osudu svih zločina u Bosni i Hercegovini.

"Postizanje konsenzusa o obilježavanju sjećanja na prošlost na način koji ne sije podjele najbolji je način da se osigura da se to više neće i ne može ponoviti", kaže srpski veleposlanik u uvodu. "Očekuje se da će Opća skupština Ujedinjenih naroda 23. svibnja razmotriti nacrt rezolucije o uspostavljanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve masakra u Srebrenici 1995. No, dok sponzori ove rezolucije tvrde da je ovo važan korak do postkonfliktnog pomirenja, nažalost, vjerojatnije je da će posijati daljnje podjele na Balkanu. Nitko ne može poreći da su se tijekom balkanskih ratova (!) dogodili stravični ratni zločini. Samo politički ekstremisti odbacuju stav da su u Srebrenici počinjeni neopisivi zločini. A samo najbezosjećajniji ljudi ne žele priznati i odati počast tim žrtvama.

FOTO: Screenshot/Politico

'Rezolucija stvara hijerarhiju patnje među žrtvama'

Međutim, budući da je predložena rezolucija UN-a usko usmjerena i da je sastavljena bez konzultacija sa svim regionalnim zajednicama i stranama u balkanskim ratovima, vjerojatno će izazvati velike podjele unutar Bosne i cijele regije. Dok su se zapadni izvještaji i politički čelnici primarno usredotočili na žrtve bošnjačkih muslimana tijekom balkanskih ratova, tragična stvarnost je da su sve etničke i vjerske skupine pretrpjele goleme ratne zločine. Na nedavnom skupu Vijeća sigurnosti UN-a u dvorani su bili pojedinci koji su kao mala djeca prošli torturu ili ostali siročad zbog masovnog ubijanja srpskih civila. Bili su sa mnom dok sam tvrdio da predložena rezolucija zanemaruje njihovu bol, stvarajući hijerarhiju patnje među nevinim žrtvama.

Republika Srbija kontinuirano i dosljedno osuđuje sve zločine u ovom tragičnom sukobu, a posebno po svojim razmjerima i okrutnosti stravičan masakr u Srebrenici. Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2010. godine deklaraciju o osudi zločina počinjenih u Srebrenici. Republika Srbija također nedvosmisleno i oštro osuđuje negiranje svih ratnih zločina počinjenih u BiH tijekom tragičnog građanskog rata. I visoki dužnosnici republike, uključujući dva predsjednika, odali su počast žrtvama u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima i sudjelovali na komemoracijama u UN-u u New Yorku.

Ali svaka rezolucija UN-a o patnjama u balkanskim ratovima trebala bi poštivati ​​više od 100.000 žrtava sukoba. Ove žrtve zaslužuju jednaku pravdu, tretman i sjećanje, kao i poštovanje međunarodne zajednice bez obzira na njihovu nacionalnost, rasu ili vjeru. No, nažalost, nacrt rezolucije želi se sjećati i izdvojiti jednu skupinu. Dugih 29 godina Srbi koji su preživjeli brojne pokolje civila zalažu se za istinu i pravdu. Oni razumiju bol koju osjećaju sve žrtve i njihove obitelji, bez obzira jesu li Bošnjaci, Hrvati ili su Srbi. Zajedno s gotovo cijelim političkim spektrom u mojoj zemlji, oni vjeruju da je jednaka pravda za sve žrtve rata u Bosni i Hercegovini jedini put k trajnom miru, stabilnosti i pomirenju.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Novi šef srpske diplomacije

Dobitnik Nobelove nagrade za mir nadbiskup Desmond Tutu primijetio je: 'Ne postoji prečac ili jednostavan recept za liječenje rana i podjela u društvu nakon dugotrajnog nasilja. Stvaranje klime povjerenja i razumijevanja između bivših neprijatelja iznimno je težak izazov za prevladati'. Imajući na umu njegovo mudro zapažanje, moja vlada je spremna raditi sa svim balkanskim vladama i svim zemljama članicama UN-a kako bi odgovorila na ovaj izazov pronalaženja pravde za sve".

Đurić je mlad političar, rođen 1983. godine, dok njegov politički put počinje 2000. Sudjelovao je u rušenju režima Slobodana Miloševića, ali se kasnije pridružuje Vučiću i Tomislavu Nikoliću kada su se odvajali od Srpske radikalne stranke i osnovali Srpsku naprednu stranku. Bio je savjetnik za vanjsku politiku za vrijeme Nikolića, pa direktor Ureda za Kosovo i Metohiju, a 2020. odlazi u Washington da bi se četiri godine kasnije vratio kao šef srpske diplomacije.

FOTO: HINA/TANJUG/MILOS JELESIJEVIC

Prvi pljesak Srbije na liniji Vučićeve propagande

Đurić je široj javnosti poznat kao netko tko se Vučiću jako divio pa je zaradio nadimak "prvi pljesak Srbije" pa stoga ni ne iznenađuje da je često predmet sprdnje na društvenim mrežama. U svakom slučaju, obojica su odletjela za Washington, a obojica su ujedno i režiseri narativa u srpskim režimskim medijima koji su pitanje donošenja rezolucije podigli na nivo opstanka srpstva kojemu svjetski moćnici žele zalijepiti genocidnu etiketu, zasnivajući svoj marketinško-psihološki pristup na poznatom religijskom motivu i obrascu borbe Davida protiv Golijata, piše između ostalog, Vreme.

Vučić organizirao molitvu uoči glasanja u UN-u: 'Srbi su žrtve povijesnog revizionizma'

U stvarnosti, jasno je da Rezolucija ističe individualnu odgovornost za plansku i masovnu likvidaciju više od 8000 ljudi koje je u djelo proveo osuđeni bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić. Osim toga, termin koji u Srbiji koriste za ratne događaje 90-ih, tzv. balkanski ratovi stvaraju zabunu s obzirom na to da je povijesno gledano riječ o ratovima koji su se tako nazivali, a bila su dva, prvi i drugi, na području Balkana uoči Prvog svjetskog rata. Osim toga, Đurić govori o zločinu, ne priznavajući da se u Srebrenici dogodio genocid što je jasno dokazano u presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, a posebno u osam njih, što se jasno navodi u Rezoluciji.