POLITIČKO MOTIVIRANO UHIĆENJE: EP osudio represiju u Rusiji i slučaj Alekseja Navaljnog

Europski parlament je o rezoluciji raspravljao u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a usvojena je u četvrtak s 524 glasova za, četiri protiv i pet suzdržanih.

"Autokratska Rusija predstavlja najveću prijetnju za europsku sigurnost. Dugoročni mir u Europi ne ovisi samo o pobjedi Ukrajine nad Rusijom, već i o tome hoće li se Rusi u svojoj zemlji izboriti za demokraciju", kazao je na raspravi u srijedu pučanin Andrius Kubilius, litavski zastupnik i jedan od autora rezolucije.

Švedska zastupnica i suautorica rezolucije Evin Incir (S&D) poručila je da "što se više (ruski) režim udaljava od istine, to više kažnjava one koji govore istinu".

"Stotine tisuća Rusa izašlo je na ulice kako bi mirno prosvjedovalo, a mi smo svjesni da Rusija primjenjuje nezakonitu silu nad tim prosvjednicima. Ne samo da Rusija vodi nezakoniti rat protiv Ukrajine, već nastavlja voditi rat protiv istine u Rusiji i izvan nje", rekla je Incir i podsjetila da je Navaljni osuđen na kaznu zatvora od devet godina.

Aleksej Navaljni, ustrajni kritičar Kremlja, osuđen je krajem ožujka na devet godina zatvora zbog prevare, a ranije tog mjeseca pozivao je na antiratne prosvjede u Moskvi i drugim gradovima.

Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli nazvala je njegovo uhićenje "politički motiviranim" i zatražila da ga se odmah i bezuvjetno pusti na slobodu.

"Putin vraća sat unatrag u vrijeme Ruskog Carstva, ali time ugrožava budućnost ruskog naroda. Rat protiv Ukrajine doveo je do egzodusa velikog broja novinara i intelektualaca i njima će biti potrebna europska podrška", poručila je Dalli.

Sergej Lagodinski iz grupacije Zelenih, njemački zastupnik i koautor rezolucije, je rekao da je rezolucija poruka umjetnicima i aktivistima koji "dolaze ovamo zato što ne mogu više živjeti u svojoj domovini".

"Ova rezolucija je obećanje da ćemo uvijek biti na strani ukrajinskog naroda i da ćemo biti na strani one ruske manjine koja odvažno govori protiv rata", dodao je Lagodinski.

Švedska zastupnica i koautorica rezolucije Malin Bjork (Ljevica) kazala je da svi koji djeluju protiv režima riskiraju i da mogu završiti na sudu, gdje im se može suditi temeljem izmišljenih predmeta, što je nazvala "sustavnim pristupom Putinova režima"ts/h.

"Ovakvi su progoni još gori otkako je počeo nezakoniti rat u Ukrajini, a oni koji prosvjeduju protiv rata riskiraju jako duge zatvorske kazne", rekla je Bjork.

Miriam Lexmann, slovačka zastupnica iz redova pučana, citirala je ruskog pisca Aleksandra Solženjicina i rekla da "kada šutimo o zlu, mi zapravo provodimo zlo".

"Zbog toga će se ono tisuću puta povećati u budućnosti. Kada ne kažnjavamo zločince, mi ne samo da ih štitimo, već oduzimamo temelje pravde za nove generacije", kazala je Lexmann.

Belgijska zastupnica iz kluba socijalista Maria Arena se referirala na tekst iz 2005. koji opisuje kako je Putin "da bi uspostavio svoju plebiscitarnu diktaturu, odlučio stati na kraj liberalizmu i zamijeniti ga drugom vrstom ideologije", patriotskim nacionalizmom, koji je protuzapadni, imperijalistički i klerikalni.

"To brutalno lice je upravo ono što vidimo danas u Rusiji. Ovaj režim je osnažio policijsku represiju, uspostavio je pravosuđe koje se pokorava vlasti i koje odobrava arbitrarna zatvaranja kao što je zatvaranje Navaljnog", rekla je Arena.

Katalin Cseh, mađarska zastupnica iz redova liberala, kazala je da represivni ruski model predstavlja prijetnju unutarnjoj europskoj sigurnosti, no i da sličnih slučajeva ima u samoj Europi.

"Ako ne budemo nešto učinili, vrlo vjerojatno ćemo ime Rusije zamijeniti Mađarskom u ovoj rezoluciji", upozorila je Cseh.