POGORŠALO SE STANJE Trump morao primiti kisik, evo što bi se dogodilo da predsjednik umre prije izbora

Trump je u videu iz svoje bolničke sobe poručio da se osjeća "puno bolje" i nada se da će se "brzo vratiti", dan nakon kontradiktornih poruka iz Bijele kuće o njegovu zdravstvenom stanju nakon dijagnoze Covida-19.

U četverominutnom videu objavljenom na Twitteru, odjeven u tamno plavi sako i bijelu košulju, Trump, koji je izgledao umorno, rekao je da se "nije baš dobro osjećao" kad je stigao u vojni bolnički centar Walter Reed, te dodao da će sljedećih nekoliko dana biti ključno.

"Sljedećih je nekoliko dana ključno; bit će to pravi test, vidjet ćemo što se se dogoditi tijekom tih nekoliko nadolazećih dana", rekao je Trump, koji u videu sjedi za okruglim stolom ispred američke zastave. Trump se javnosti obratio nakon što su nejasne ocjene njegova stanja dužnosnika njegove administracije stavile pod upitnik stvarno stanje američkoga predsjednika nakon što je u četvrtak navečer utvrđeno da je pozitivan na korona virus, što je izazvalo golem interes javnosti.

Tim liječnika Bijele kuće u subotu ujutro je izjavio kako se Trumpovo stanje popravlja te da već razmišlja o povratku u svoj ured. Jedan je liječnik rekao kako je Trump ustvrdio da se osjeća kao da bi "danas mogao izaći odavde". Niti par minuta kasnije, predstojnik ured Bijele kuće Mark Meadows novinarima je dao manje optimističnu procjenu, ustvrdivši kako su "predsjednikovi vitalni pokazatelji tijekom protekla 24 sata bili vrlo zabrinjavajući, te će sljedećih 48 sati biti ključno". "Još uvijek nismo posve na putu cjelovitoga oporavka", rekao je Meadows.

Nekoliko sati kasnije, Meadows, čija je prvotna izjava dana pod uvjetom da ga se ne navodi kao izvor, promijenio je intonaciju i rekao Reutersu kako se Trump osjeća "dosta dobro" i da su "liječnici jako zadovoljni njegovim ključnim pokazateljima".

Meadows nije pojasnio odstupanja u svojim komentarima. Trump je helikopterom prebačen iz Bijele kuće u Walter Reed, nedaleko Washingtona, oko 17 sati nakon što je objavio da je bolestan. Dužnosnici njegove administracije, koji su taj potez opisali kao preventivnu mjeru, kazali su da će nekoliko dana biti zadržan u bolnici.

Još jedan izvor upoznat s Trumpovim stanjem izjavio je da je predsjednik prije odlaska u bolnicu dobio kisik. Iz izvora upoznatog sa situacijom saznaje se da je odluka da se Trumpa hospitalizira donijeta nakon što je osjetio poteškoće s disanjem te mu je pala razina kisika.

Trump ima 74 godine, a njegovu protivniku koji je navodno relativno dobra zdravlja Joeu Bidenu je 77 i najstariji je demokratski kandidat u povijesti. Što ako predsjednički kandidat napusti izbornu utrku?

Odgoda predsjedničkih izbora?

To nije vjerojatno. Datum izbora zakonska je kategorija i oni su uvijek u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Oba doma Kongresa, i Zastupnički dom u kojem većinu imaju demokrati i Senat u kojem većinu imaju republikanci, morala bi pristati na odgodu. Čak i za vrijeme Američkog građanskog rata, izbori 1864. održani su po planu i Abraham Lincoln osvojio je drugi mandat.

Može li se kandidata zamijeniti?

I Republikanska i Demokratska stranka imaju pravila za to kako zamijeniti predsjedničkog kandidata ako to bude potrebno. U slučaju Republikanske stranke, 168 članova Nacionalnog odbora stranke moglo bi glasati za izbor Trumpova zamjenika. Odbor bi mogao i ponovno sazvati nacionalnu konvenciju s više od 2500 delegata da izaberu novog kandidata, ali zbog kratkog vremenskog roka to je vjerojatno neizvedivo. U oba scenarija potrebna bi bila obična većina. Kod demokrata, novog kandidata biralo bi gotovo 450 članova Nacionalnog odbora stranke.

Može li zamjenski kandidat biti na listiću?

Vjerojatno ne. Problem je u tome što su listići već tiskani i više od tri milijuna Amerikanaca već je glasalo dopisnim putem. 

Što s elektorskim kolegijem?

Premda su izbori opći, za izbor predsjednika potrebna je apsolutna većina od 538 članova elektorskog kolegija. U svakoj američkoj saveznoj državi osim dvije, Nebraski i Maineu, kandidat koji dobije većinu glasova birača u državi dobiva sve njezine elektorske glasove.

Ništa u ustavu ne obvezuje elektore da glasaju za ovog ili onog kandidata, no Vrhovni sud presudio je u srpnju da bi države mogle kazniti tzv. neposlušne elektore koji ne budu glasali po volji većine birača. Članovi elektorskog kolegija okupit će se u svojim državama 14. prosinca i glasati za predsjednika i potpredsjednika.

U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego što elektori glasaju, stvari bi se mogle zakomplicirati. Tada se primjenjuju zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi u teoriji uputiti svoje elektore da glasaju za zamjenskog kandidata. Kongres će 6. siječnja 2021. potvrditi rezultate izbora, a pobjednik će prisegnuti za predsjednika 20. siječnja.