Podivljale cijene zlata: Dostigle novu rekordnu razinu, a prognoze su nevjerojatne

Nakon što je u ožujku premašila granicu od 3000 dolara, cijena plemenitog metala sada je ušla u novu fazu rasta, a pojedine prognoze sugeriraju kako bi već iduće godine mogla preći 5000 dolara po unci. Analitičari ukazuju na to da ulagači u kriznim vremenima tradicionalno bježe u sigurnija utočišta.

Otvoreni ratovi, nastavak inflacije, mogućnost nove globalne recesije i trgovinski sukobi samo su dio razloga koji potiču nagli rast potražnje za ovim metalom. Zlato je u 2025. godini zabilježilo rast od oko 65 posto, što je najbrži tempo rasta još od 1979. godine. Iako pojedini makroekonomisti upozoravaju na mogućnost stvaranja špekulativnog balona, analitičarka Goldman Sachsa Lina Thomas tvrdi da je trenutačni rast "temeljen na stvarnoj potražnji, a ne na medijskoj histeriji".

"Središnje banke i dalje kupuju rekordne količine zlata, a privatni investitori tek sada pokušavaju nadoknaditi propušteno dok Fed snižava kamatne stope. Ovo je više normalizacija nego manija", rekla je Thomas za Business Insider. Podsjetila je i na zlatnu groznicu iz 1970-ih, kada je cijena zlata eksplodirala nakon što je SAD ukinuo Bretton Woods sustav, što je potaknulo investitore da traže zaštitu od inflacije i geopolitičkih napetosti.

JUST IN - Long queue outside gold shop in Australia as prices hit record high pic.twitter.com/K78o2D8FiK

— Insider Paper (@TheInsiderPaper) October 17, 2025

Dolar gubi na vrijednosti

Dodatni poticaj rastu cijene dolazi iz procesa dedolarizacije — postupnog slabljenja statusa američkog dolara kao jedine globalne rezervne valute. Od početka godine indeks dolara (DXY) pao je više od devet posto, dok američki javni dug i troškovi kamata dostižu rekordne razine.  Povijesno gledano, kretanje kamatnih stopa u SAD-u jedan je od najbitnijih faktora koji utječe na cijenu zlata, navodi Centar zlata na svojoj stranici. 

Ukratko, pad kamata u pravilu doprinosi rastu cijene zlata jer investitori u takvom okruženju preferiraju zlato naspram manje isplativih američkih državnih obveznica. Mnoge zemlje, uključujući Kinu, Indiju, Rusiju, Poljsku i Kazahstan, povećavaju svoje zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o dolaru i ojačale stabilnost vlastitih valuta. Ovaj globalni pomak "zlata sa Zapada prema Istoku" započeo je 2020. i ne pokazuje znakove usporavanja.

Došao na ideju svjetske vojske: Zlato oduzeto narko kartelima šalje za pomoć djeci u Gazi

Najveći svjetski proizvođač zlata Kina većinu proizvodnje zadržava unutar vlastitih granica, što stvara deficit ponude na Zapadu i dodatno jača uzlazni pritisak na cijene. Poznati investitor Ray Dalio savjetovao je ulagačima da razmotre ulaganje do 15 posto portfelja u zlato, nazvavši ga "imovinom koja se ponaša izvrsno upravo onda kad tipični dijelovi vašeg portfelja gube vrijednost".