najkonkurentnije ulagačko područje u europi

Počeo summit u Budimpešti, Plenković razgovarao s Orbanom, Cerarom i Brnabić

Autor

js/h

Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je u ponedjeljak u Budimpešti da su zemlje središnje i istočne Europe (CEEC) postale najkonkurentnije ulagačko područje na kontinentu, otvarajući šesti summit tih zemalja i Kine na kojem je Kina obećala nova ulaganja a dio od 16 zemalja sudionica sprema se potpisati dvadesetak pojedinačnih sporazuma s tom svjetskom silom.

27.11.2017. u 11:01
Ispiši članak

Šesti summit 16 zemalja CEEC-a i Kine, takozvani format 16+1 čija je ideja rođena 2011., održava se ove godine u glavnom gradu Mađarske, a među sudionicima je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Na 6. summitu osim predsjednika hrvatske vlade sudjeluju i šefovi vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Prvi summit te inicijative održan je u Varšavi 2012., drugi u Bukureštu 2013., treći u Beogradu u prosincu 2014., četvrti krajem 2015. u Kini, a peti prošle godine u Rigi.

Premijer Plenković neformalno se na marginama skupa susreo s više premijera, među ostalim Orbanom, predsjednikom vlade Slovenije Mirom Cerarom i srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, a za popodne je predviđen službeni bilateralni susret s kineskim kolegom Lijem, kao i s predsjednikom vlade Litve Sauliusom Skvernelisom.

Kina ovaj dio Europe vidi kao integralni dio svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste suvremenog drevnog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata infrastrukturnog i prometnog povezivanja u svijetu uopće.

U svojem obraćanju na početku skupa na kojem sudjeluje i veliko kinesko izaslanstvo predvođeno premijerom Li Keqiangom, Orban je naglasio da 16 zemalja koje sudjeluju na skupu predstavaljuju "motor" koji stoji iza europskog ekonomskog rasta a da im za ostvarivanje punog potencijala trebaju "moćni saveznici".

Li je na skupu najavio da Kina ima namjeru uložiti oko 2 milijarde eura u razvoj i investicijske projekte u središnjoj i istočnoj Europi koju posljednjih godina vidi kao iznimno zanimljivu regiju, a suradnju s tim zemljama obostrano korisnu za sve sudionike. Posljednjih godina, kazao je, ekonomska suradnja Kine i CEEC regije postupno se povećava.

Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto rekao je na sastanku da postoje svi uvjeti koji će osigurati plodonosnu suradnju između tvrtki iz CEEC regije i Kine jer te zemlje pružaju dobre mogućnosti kineskim kompanijama kroz svoje "politike, gospodarski rast koji je iznad europskog prosjeka, te konkurentni ulagački okoliš".

On je dan uoči skupa na novinskoj konferenciji najavio da bi na summitu trebala biti potpisana 23 pojedinačna sporazuma između država srednje i istočne Europe i Kine. Mađarska, koja je kao i Srbija vrlo aktivna u gospodarskoj suradnji s Kinom, želi postati ključni izvoznik u Kinu među zemljama središnje i istočne Europe, kao i prva destinacija za kineska ulaganja u regiji, najavio je.

Što se tiče Hrvatske, ona je s Kinom prošle godine na petom summmitu CEEC-a i Kine potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova kojim je stvoren, kako je tada rečeno, "okvir za ulazak kineskih investitora, posebno u dijelove gdje sredstva iz europskih fondova nisu u tolikoj mjeri planirana". Bio je to dobar i kvalitetan okvir, kako je tada rekao premijer Plenković, za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku u infrastrukturu i u promet.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.