Plenković: Želimo obnoviti savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka u BiH

"Najviša razina Europske unije se spremna uključiti kao i američka strana te napraviti dodatni napor. Da bi se ti razgovori dogodili potrebno je postojanje političke volje i želje lidera političkih stranaka u BiH", rekao je Plenković u Mostaru nakon suseta s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Dodao je kako će se razgovori organizirati čim hrvatske i bošnjačke stranke pokažu spremnost.

Hrvatski premijer je na nedavnome sastanku Europskoga vijeća potaknuo organiziranje nove runde razgovora o izbornoj reformi. Zahvaljujući naporima Hrvatske u Strateški Kompas EU-a uvršetna je odrednica o konstitutivnim narodima.

Plenković je na konferenciji za novinare sa čelnikom HNS-a BiH Draganom Čovićem istaknuo kako Hrvatska želi potaknuti postizanje dogovora hrvatske i bošnjačke strane.

"Želimo obnoviti savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Da bi se to dogodilo ključno je ponovno uspostaviti povjerenje, veće razumijevanje pozicije jednih i drugih", dodao je.

Podsjetio je na ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u postizanju dogovora o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH i potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.  

Po Plenkovićevim riječima, uvjet za stabiliziranje odnosa Hrvata i Bošnjaka je izmjena izbornoga zakona kako bi se zajamčila legitimna politička predstavljenost Hrvata bez da ih brojniji narodi preglasavaju.

Čović je rekao je kako je malo vremena ostalo za postizanje dogovora o izbornoj reformi i istaknuo odlučnost hrvatske strane za postizanje kompromisa.

Ocijenio je da je moguć sporazum o izmjeni načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda i Predsjedništvo BiH oko čega su se pregovarači hrvatske i bošnjačke strane na sastancima u Neumu i Sarajevu u najvećem dijelu usuglasili.

Izbori u BiH predviđeni su za listopad, a hrvatska strana ističe da bez izmjena izbornoga zakona čije je pojedine odredbe poništio Ustavni sud nije moguće održati zakonite izbore i uspostaviti vlast.

Bošnjaci su dosad triput za hrvatskog člana kolektivnog predsjedništva države birali Željka Komšića, a na predstojećim izbora prijeti opasnost da Bošnjaci posve isključe Hrvate iz vlasti birajući im i presudan broj izaslanika u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda iz kojega se bira izvršna vlast.