Plenković se u utorak sastaje s dvojicom južnoameričkih predsjednika

U Bruxellesu se u ponedjeljak i utorak održava treći samit čelnika 27 država članica EU-a i 33 države Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC). Samit je prilika za brojne bilateralne sastanke, a premijer Plenković bi se trebao sastati u utorak s predsjednikom Čilea hrvatskih korijena Gabrijelom Borićem i predsjednikom Argentine Albertom Angelom Fernandezom. To će biti prvi Plenkovićev sastanak s tom dvojicom predsjednika.

Zemlje CELAC-a imaju oko 600 milijuna stanovnika, a u tim zemljama Hrvatska ima jednu od najvećih dijaspora, više od 600 tisuća. Najviše je Hrvata u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća te 80-tak tisuća u Brazilu.

Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara. S obzirom na veličinu hrvatskog gospodarstva i veliku udaljenost "ne mogu se očekivati čuda" u trgovinskoj razmjeni, ističu hrvatski diplomati.

Hrvatski interesi u odnosima sa zemljama CELAC-a sukladni su interesima EU-a, a to su suradnja u digitalnoj i zelenoj tranziciji, jači utjecaj u tim zemljama i pozicioniranje tih zemalja u odnosu prema Kini i Rusiji koje bi bilo bliže europskom stajalište te partnerstvo u području kritičnih sirovina.

Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.

CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. godine iznosio 61 posto.

Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode. S druge strane, ponude EU-a za partnerstvo u proizvodnji litija, iz nekih zemalja čuju se optužbe za "neokolonijalizam".

Očekuje se da će tijekom samita biti potpisan memorandum o razumijevanju o kritičnim sirovinama između EU-a i Čilea i Argentine te memorandum o razumijevanju o energiji s Argentinom i Urugvajem.

Europska unija je treći gospodarski partner Latinske Amerike i najveći investitor i donator. Izravna ulaganja europskih tvrtki u te zemlje 2021. godine dosegnula je 693 milijarde eura, što je za 23 milijarde više od ukupnog ulaganja europskih tvrtki u Kinu, Indiju i Japan.