Plenković nudio pomoć Ukrajini. Grlić Radman: To ne isključuje dobre odnose s Rusijom

Grlić Radman u ponedjeljak boravi u uzvratnom posjetu Lavrovu, kao prvi ministar neke članice Europske unije u Moskvi ove godine. Dan kasnije u rusku prijestolnicu stiže njemačka ministrica Annalena Baerbock. 

Hrvatski šef diplomacije u Moskvu je stigao uoči 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije, koji se obilježavaju 25. svibnja 1992. godine. Moskva je Hrvatsku priznala 17. veljače te godine, mjesec dana nakon članica EU-a.

Lavrov je u ponedjeljak kazao kako Rusija Hrvatsku vidi kao "poštovanog europskog partnera" s kojom je vežu povijesne i kulturne veze.

Grlić Radman u Moskvi je govorio o "hrabrom otporu velikosrpskoj agresiji režima Slobodana Miloševića kojim je Hrvatska uspjela obraniti svoj teritorij" je pa zahvalio Lavrovu na "konstruktivnoj ulozi, priznanju i pomoći" devedesetih godina. 

"Hrvatska je u ovih 30 godina uspjela ostvariti velika postignuća, a Rusija je uvijek bila tu kad je to bilo potrebno i hvala vam još jednom na tome", rekao je hrvatski ministar. 

Naglasio je kako ruski predsjednik, premijer i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa imaju otvorene pozive za posjet Hrvatskoj.

Dvojica ministara razgovarali su o jačanju poslovnih veza, ali i u suradnji na području turizma, kulture, znanosti i sporta i o potpisivanju sporazuma o ruskom kulturnom centru u Hrvatskoj. 

Hrvatsko iskustvo Ukrajini

Grlić Radman je kazao kako su u trenutku dogovaranja ovog posjeta međunarodne okolnosti bile puno drugačije, no da je to otvorilo priliku da se prilično otvoreno”razgovara o trenutnoj geopolitičkoj situaciji. 

Njegov posjet Moskvi poklopio se s razdobljem velikih napetosti između Moskve i zapada zbog Ukrajine.

Zapadne prijestolnice zabrinute su zbog ruskog grupiranja vojske na ukrajinskoj granici, tvrdeći da se Rusija priprema na invaziju, dok Moskva traži pravne garancije zapada da se NATO neće širiti na istok kontinenta.

Grlić Radman je na konferenciji za medije, dugoj gotovo sat vremena, kazao kako je Lavrovu prenio neke poruke s neformalnog sastanka europskih ministara koji se početkom prošlog tjedna odvio u francuskom Brestu, ne otkrivši koje. 

I Zagreb i Moskva smatraju da se rješenje treba naći unutar Sporazuma iz Minska, potpisanih 2014. i 2015., no koji i dalje nisu zaživjeli. Oni sadrže točke poput potpunog povlačenja vojske s područja istoka Ukrajine, veću autonomiju Donecka i Luhanska ili vraćanja potpune kontrole ukrajinskih vlasti nad istočnom granicom. 

Premijer Andrej Plenković, bivši predsjednik delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu i hrvatska diplomacija javno su u Kijevu podržali teritorijalni integritet Ukrajine i ponudili joj svoje iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka zemlje. 

Grlić Radman je kazao kako ta ponuda nije usmjerena protiv Moskve, a da "dobri odnosi s Ukrajinom zaista ne isključuju dobre odnose s Rusijom".

Naglasio je da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila jedna od najuspješnijih operacija odobrenih u Vijeću sigurnosti UN-a, od svih članica Vijeća sigurnosti pa i Rusije kao značajnog sudionika u tom procesu. 

"Dakako, hrvatski model nije isti kao ukrajinski, no neka iskustva vezana za civilni sektor mogu pomoći", kazao je Grlić Radman i dodao da Hrvatska "u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom nema namjeru raditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska".

Lavrov je pak kazao da Hrvatska i Ukrajina imaju različita tumačenja "prenošenja iskustava mirne reintegracije". Hrvatska "razmišlja o humanitarnim aspektima, rješavanju jezičnih problema, stvaranju kulturnih autonomija". A Kijev želi iskoristiti "vojni dio procesa koji se odvijao", kazao je ruski ministar.

"Takve namjere, do kojih se nadam neće doći, opasne su", upozorio je Lavrov i dodao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij govorio da Ukrajinci koji se ne smatraju Rusima mogu ići za Rusiju.

"Tijekom našeg razgovora shvatili smo da u Zagrebu razumiju našu retoriku i opaske" o težnji Kijeva da iskoristi vojne elemente hrvatskog iskustva, rekao je Lavrov, poručivši kako za ukrajinsko pitanje "ne postoji plan B, samo Minski sporazum koji mora biti ispunjen do zadnje točke".