Picula: Svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Putinom zaključio je kako on ne planira zaustaviti rat

I dok Ukrajinci traže proglašenje zone zabrane leta nad njihovom zemljom pad letjelice u Zagrebu otvorio je pitanje sigurnosti u samim zemljama članicama NATO-a. Na pitanje što su ključne slabosti sustava i što hitno treba mijenjati Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je kako je incident otvorio vrlo neugodna pitanja koliko je efikasna protuzračna obrana i koliko je efikasan tzv NATO-ov kišobran.

"Treba poboljšati koordinaciju između država članica, kao i integraciju same NATO-ove obrane. Taj problem očito postoji, nije nastao jučer, ali se rješenje tog problema ne smije ostavljati za sutra, jer preuzimanje obveza o nabavi novih sustava naoružanja od strane članica EU-a i NATO-a samo naglašava važnost integracije, ili vojnim rječnikom kazano interoperabilnosti", rekao je Picula.

"Ja bih da se prisjetimo i terorističkih napada u Europi od prije par godina, kada se također isticao problem efikasnije razmjene obavještajno-sigurnosnih podataka, obaviještenosti država članica EU-a od kojih su većina i članice NATO-a. Od tada je taj problem postupno rješavan", dodao je.

Komentirajući izjavu glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, koji upozorava da NATO ima odgovornost spriječiti daljnju eskalaciju sukoba te se jača prisutnost snaga na istoku Unije, te smatra je li to dovoljno, Picula je rekao kako je SAD više puta uvjeravao baltičke zemlje i Poljsku da su spremne aktivirati članak 5. u slučaju napada na njih te da su aktualna djelovanja usmjerena na to.

"Na sastanku NATO-a bilo je dosta riječi o bitnom pojačanju tog istočnog krila. Naravno, s jedne strane Zapad je i na oprezu jer bi određeni potezi mogli započeti rat daleko većih razmjera", istaknuo je Picula.

"Svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio kako ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat. Stalno se ponavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje, nuklearno ili kemijsko, u i izvan Ukrajine. Jedan od odgovora na tu dilemu je svakako da bi se trebali raditi različiti scenariji i oni moraju biti iskomunicirani ne samo interno unutar NATO-a nego i vrlo jasno u pravcu Rusije", smatra Picula.

Upitan mogu li zahtjev Moskve za ukrajinskom neutralnošću i demilitarizacijom te inzistiranje Kijeva na povlačenju ruskih postrojbi i ne mijenjanju državne granice biti dobar temelj za uspješan nastavak pregovora dviju strana, Picula je odgovorio kako se nada doista da će svaki eventualni sporazum Ukrajine i Rusije, ako do njega dođe, vrijediti više od sporazuma iz Budimpešte iz 1994. kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog naoružanja na svom teritoriju u zamjenu za međunarodne garancije za svoju suverenost.

"Moskva je invazijom na Ukrajinu taj sporazum pogazila. I ja sam prijemijetio da su neke posljednje izjave ukrajinskih čelnika davale određeni umjereni optimizam, ali situacija je svakako neizvjezna. Rusi neće tako lako odustati od svojih ciljeva koje su postavili kada su napali Ukrajinu. Podsjećam da su u startu odbijeni maksimalistički zahtjevi Moskve kojima se praktički ukida suverenost Ukrajine, koju Putin ni ne smatra suverenom nego nekom vrstom zone svojeg utjecaja. Zbog toga Ukrajina i traži snažne garancije Zapada za svojom sigurnošću jer na sjeveroistoku očito graniči s neprijateljskim i nepouzdanim zemljama. Bilo kako bilo, ja mislim da će na sadržaj mogućeg mirovnog sporazuma presudno utjecati stanje na ratištima i djelotvornost sankcija nametnutih ruskom režimu", odnosno stabilnost Putinove vlasti, naglasio je Picula.