Peti dan demonstracija u Libanonu: Korumpirana vlada mlade prisiljava na odlazak

Važnije prometnice koje vode u Bejrut s juga i sjevera Libanona blokirane su zapaljenim gumama, a u samom Bejrutu, deseci tisuća prosvjednika  počeli su se okupljati kod vladine palače gdje ih je interventna policija u rastjeravala suzavcem, a nekolicinu i uhitila jer su oštetili pročelja zgrada i palili kante za otpatke.

Prosvjedi su se održali i u dijelovima južnog Libanona, koji većinom kontroliraju šijitski Hezbollah i pokret Amal. Tisuće građana, s libanonskim zastavama u rukama, pozvalo je na revoluciju u prosvjedima koji su podsjećali na događaje iz Arapskog proljeća 2011. godine, a koji su srušili četvoricu predsjednika. 

Libanonci žive u teškim gospodarskim uvjetima jer je zemlja jako zadužena i porasli su porezi. Protuvladini prosvjedi izbili su zadnjih mjeseci već nekoliko puta. Naime, Libanon je pod pritiskom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da uvede mjere štednje kako bi dobio financijsku pomoć. Libanonski javni dug iznosi gotovo 155 posto BDP-a.

Iako je vlada odustala od uvođenja poreza, građani Libanona, svih dobnih skupina i religija nastavili su prosvjede u nadi kako će natjerati vladu da promjeni politiku ili odstupi s vlasti. Mnogi prosvjednici smatraju kako vladajuća elita nije uspjela izgraditi zemlju koja bi mogla osigurati radna mjesta za mlade koji odlaze iz Libanona. 

Libanonski premijer Saad al-Hariri u nedjelju je pristao na paket reformi kako bi ublažio ekonomsku krizu koja je pokrenula prosvjede diljem države, a očekuje se da će se paket prihvatiti na sjednici vlade u ponedjeljak.

Hariri, predvodnik koalicije obilježene sektaškim i političkim rivalstvom, svojim je partnerima u vladi u petak dao rok od 72 sata da dogovore reforme za zaustavljanje krize, natuknuvši da bi u suprotnom mogao dati ostavku. 

Vlada je odlučila za 50 posto smanjiti plaće trenutnih i bivših dužnosnika i od banaka tražiti 3,3 milijarde dolara doprinosa kako bi se deficit u proračunu 2020. smanjio gotovo na nulu. Paket reformi uključuje i privatizaciju telekomunikacijskog sektora i preustroj elektroprivrede, što je ključni zahtjev inozemnih investitora i donatora koji se treba zadovoljiti da bi se Libanonu isplatilo 11 milijardi dolara pomoći. 

Država je pod velikim pritiskom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da provede mjere štednje u zamjenu za financijsku podršku.  Izvori tvrde kako novi proračun neće uključivati nove poreze ili naknade. Prosvjedi u Libanonu djelomično su krenuli i zbog prošlotjedne odluke vlade o oporezivanju WhatsApp poziva i poruka. 

Reforme predviđaju i uspostavu novih regulatornih i antikorupcijskih tijela u "kratkom periodu" kako bi se nadgledala njihova provedba.  Jedan od središnjih zahtjeva prosvjeda je kraj onoga što su prozvali ogromnom korupcijom koja razara gospodarstvo te bliskoistočne države. 

Jačanje utjecaja Hezbollaha smanjilo bi međunarodna ulaganja 

Prosvjednici su blokirali važne ceste i postavili šatore na ulicama te su najavili da će se nastaviti okupljati usprkos ostavkama koje su kasno u subotu podnijela četiri člana vlade iz političke stranke Kršćanske libanonske snage.  Dva ministra iz stranke čelnika Druza Walida Jumblatta objavili su da ostaju na funkcijama, pa su obećali da će implementirati reforme koje će pomoći gospodarstvu.

Njihova ostavka i mogući izlazak iz koalicije kod analitičara izazvao je dodatnu bojazan kako bi novi kabinet mogao kontrolirati iranski Hezbollah odnosno političari pod njegovim nadzorom što bi učinilo gotovo nemogućim da međunarodne financijske institucije ili zaljevske arapske zemlje koje su u sukobu s Iranom ponude pomoć ili bilo kakvu vrstu ulaganja.

Analitičari smatraju kako bi pad vlade u Libanonu stvorio politički vakuum koji bi mogao potrajati nekoliko mjeseci zbog čestih sukoba među frakcijama u državi.  Vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah, čiji pokret ima ministre u vladi, upozorio je u subotu da promjena vlade neće biti rješenje, pozvavši umjesto štednje na siromašnima na borbu protiv korupcije.  Istaknuo je da njegovi ministri neće dopustiti povećanje poreza, posebice ne siromašnima.

Zakon u toj vjerski podijeljenoj zemlji predviđa da je njezin predsjednik uvijek iz redova kršćana maronita, predsjednik parlamenta je šijit, a premijer sunit. Mnogi prosvjednici traže da Haririjeva vlada da ostavku a na njeno mjesto dođe skupina tehnokrata.

Zbog masovnih prosvjeda, koji su počeli u četvrtak, širom zemlje zatvorene su trgovine, tvrtke i škole, a sindikati koji su se pridružili prosvjedima najavili su za ponedjeljak generalni štrajk koji bi mogao dodatno paralizirati zemlju.