ODNOSI IZMEĐU RUSIJE I VIJEĆA EUROPE

Perković: Model financiranja međunarodnih tijela tipičan je sukob interesa

Autor

Marijan Opačak

Vijeće Ruske Federacije poručilo je kako ne vidi razlog da Rusija surađuje i bude dio Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE). Do te odluke Vijeće je došlo zbog, kako tvrde zastupnici, "niza diskriminirajućih odluka protiv Rusije" od strane antiruskih političara iz mnogih europskih zemalja.

27.01.2019. u 18:18
Ispiši članak

Ruski predstavnici tvrde kako izmjene i dopune Povelje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ne rješavaju postavljene zadaće. U znak protesta, Rusija neće potvrditi svoje izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini u 2019. godini, ali treba istaknuti da ruski predstavnici u Vijeću Europe nisu mogli glasovati, već samo promatrati sastanke.

"Vijeće Europe kao međunarodna organizacija se suočava s istim problemima kao i sva ostala međunarodna tijela, a to su financije. Model financiranja međunarodnih tijela je takav da ih financiraju iste države koje bi trebali nadzirati. To je tipičan sukob interesa u kojem organizacije ovise o financiranju država članica a trebaju nadzirati upravo one od čijeg financiranja ovise, problem koji prožima sve međunarodne organizacije koje se financiraju doprinosima država članica, od krovne međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda nadalje", rekao je za Direktno kolumnist i financijski analitičar Branimir Perković i dodaje kako to otvara sumnju u njihovu pravednost i izvor je kritika njihova rada. 

'BDP Rusije je stvarno počeo padati iste godine kada je izvršena aneksija Krima i kada su uvedene prve sankcije, te bi se bez dodatnih informacija o prirodi Ruskog gospodarstva jednostavnom korelacijom moglo zaključiti da su sankcije imale jako negativan utjecaj', smatra Perković.

Perković smatra kako ta kritika može biti dvostrana, kao u ovom slučaju."Da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe ignorirala aneksiju Krima onda bi druge članice propitkivale svrhu Vijeća Europe, čija je zadaća primarno humanitarno-diplomatska s naglaskom na očuvanje mira i stabilnosti na kontinentu, a kako je ipak to učinilo onda je Rusija nezadovoljna. Ipak, radi se samo o preporuci zemljama članicama, a ne zahtjevu te Vijeće nema po tom pitanju nikakvu izvršnu ni zakonodavnu moć. Ali je jasna poruka da se aneksija ne smatra legitimnom i da je prijetnja deklarativnim ciljevima Vijeća Europe a to su ljudska prava, demokracija i vladavina prava", objašnjava Perković.

"Koliko su sankcije stvarno efikasne u kažnjavanju Rusije je kompleksnije pitanje koje se opet koristi u diplomatske i političke svrhe", smatra naš sugovornik. Dodaje kako EU i SAD tvrde da su sankcije jako efikasne i štete gospodarstvu Rusije, a s druge strane Rusija tvrdi da sankcije nemaju nikakvog efekta, dapače da pogoduju Ruskim kompanijama.

Ekonomija kao oružje u geopolitičkoj borbi

Perković smatra kako se radi o korištenju ekonomije kao oružjem u geopolitičkoj borbi se te se obje strane koriste informacijama koje pokazuju samo stranu koja im odgovara i kako ni jedna strana nije sasvim u pravu.

"BDP Rusije je stvarno počeo padati iste godine kada je izvršena aneksija Krima i kada su uvedene prve sankcije, te bi se bez dodatnih informacija o prirodi Ruskog gospodarstva jednostavnom korelacijom moglo zaključiti da su sankcije imale jako negativan utjecaj. I on je zaista bio negativan, ruska nacionalna valuta rublja je izgubila na vrijednosti zbog gubitka povjerenja u Rusku ekonomiju te je nastala financijska kriza koja je zahvatila kako državu tako i privatni sektor", podsjeća Perković i dodaje kako su i neke strane kompanije prestale poslovati u Rusiji.

'Rusija je u pravu kada kaže da sankcije nisu imale jako velik učinak na njeno gospodarstvo ali je u krivu kada kaže da nisu imale nikakav ili čak pozitivan učinak. SAD i EU su u krivu kada kažu da su sankcije jako naštetile Rusiji ali su u pravu oko toga da su sankcije pogoršale višegodišnju krizu', rekao je Perković. 

"Propadale su domaće kompanije, cijena hrane je rasla po dvocifrenim stopama, prodaja automobila je pala za 12 % itd. Postajala je ozbiljna opasnost od istodobne inflacije i recesije, što je makroekonomski najgora situacija u kojoj se neka država može nalaziti. Dugoročna stagflacija, što je izraz koji opisuje kombinaciju inflacije i recesije, je ipak izbjegnuta uz velike troškove, primarno rasprodajom milijardi dolara međunarodnih rezervi da bi se očuvala vrijednost rublje", rekao je Perković. 

 

 

Rusija i neke zemlje Afrike pate od istih ekonomskih bolesti

Dodaje kako bi za sve to mogle okriviti sankcije da praktički u istom trenutku nisu počele padati cijene nafte.

"A Rusija je jednoresursna ekonomija, što znači da cijelo gospodarstvo ovisi o samo jednom resursu. Kada međunarodne cijene tog resursa rastu onda raste i gospodarstvo a kada cijene padaju onda gospodarstvo ulazi u recesiju. To je ustvari znak slabog nacionalnog gospodarstva, jer se bogatstvo zemlje ne mjeri znanjem, proizvodnjom i tehnologijom nego gotovo isključivo eksploatacijom prirodnog bogatstva. Najveći dio zemalja Afrike "boluje" od istog problema. Udio nafte u izvozu Rusije od 50 % znači da je cjelokupno gospodarstvo i državni prihodi sasvim ovisno o međunarodnoj cijeni te sirovine", objašnjava.

Naš sugovornik podsjeća kako je Rusija do 2013. gospodarski rasla po respektabilnim stopama te kako su je čak stavljali u isti kontekst kao Kinu. "Ali gospodarski rast Rusije je bio gotovo isključivo rast međunarodnih cijena nafte. A barel nafte je od 2009. do 2012. narastao s 50 $ po barelu na 120 $. Rusko gospodarstvo je toliko povezano s cijenom nafte da od raspada SSSR-a samo na temelju kretanja cijena nafte možemo pogoditi kretanje BDP-a. Jedan takav pad cijene nafte je neizravno i Putina doveo na vlast, a rast cijene nafte od trenutka kada je Putin postao predsjednik mu je učvrstio vlast", objašnjava.

"Tako da su i jedna i druga strana istodobno u pravu i u krivu. Rusija je u pravu kada kaže da sankcije nisu imale jako velik učinak na njeno gospodarstvo ali je u krivu kada kaže da nisu imale nikakav ili čak pozitivan učinak. SAD i EU su u krivu kada kažu da su sankcije jako naštetile Rusiji ali su u pravu oko toga da su sankcije pogoršale višegodišnju krizu", smatra Perković i dodaje: "Ako izuzmemo vađenje nafte i rudarstvo Rusija je ipak industrijski relativno nerazvijena država s manjom proizvodnjom od Španjolske, na tri puta više stanovnika. Sasvim je razumljivo da u takvoj situaciji puno veći faktor ima cijena glavne izvozne sirovine, nafte, nego gubitak tržišta za izvoz", rekao je za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.